Marš na Drinu (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marš na Drinu
Filmski poster
Žanrratni
istorijski
RežijaŽivorad Žika Mitrović
ScenarioArsen Diklić
Živorad Žika Mitrović
ProducentĐorđe Marinković
Glavne ulogeAleksandar Gavrić
Ljuba Tadić
Nikola Jovanović
Vladimir Popović
Husein Čokić
Branko Pleša
Dragomir Gidra Bojanić
Zoran Radmilović
Ljubiša Jovanović
MuzikaVasilije Mokranjac
ScenografMiomir Denić
SnimateljMilorad Marković
MontažaKatarina Stojanović
Producentska
kuća
Avala film
Godina1964.
Trajanje107 minuta
ZemljaSFR Jugoslavija
Jeziksrpskohrvatski
IMDb veza

Marš na Drinu je jugoslovenski film iz 1964. godine. Radnja filma zasnovana je na istorijskom događaju, Cerskoj bici, ali film nije hronika bitke već prati dejstva jedne artiljerijske baterije Kombinovane divizije i duhovna stanja njenih vojnika koji potiču iz različitih slojeva srpskog društva na početku 20. veka.

Kao predtekst za film, korišćena je i pripovetka Proboj Radoja Jankovića iz 1926. godine.[1]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Film počinje objavljivanjem opšte mobilizacije u Srbiji. Artiljerijski poručnik Veselin - Veca, koji potiče iz bogate bankarske porodice, raspoređen je u artiljerijsku bateriju. U prošlom ratu, bio je član jedne komisije koja je nabavljala topove. Njegova porodica i sada želi da ga postavi u tu komisiju, ali on želi da se priključi bateriji, i krene u rat.

Baterija u kojoj je Veca raspoređen se spremila za pokret. Nalaze se u Aranđelovcu, dok njihovi komandanti imaju sastanak, na kome pešadijski major Kursula iznosi svoje mišljenje da će glavni napad Austrougarska izvršiti preko reke Drine, a ne preko reke Save, kako je bilo očekivano.

  • 10. avgust 1914: artiljerijska baterija je u Aranđelovcu, očekujući naređenja svojih zapovednika, koji se nalaze na sastanku.
  • 14. avgust 1914: baterija ulazi u Lazarevac, gde kratko boravi, i kreće dalje. Istog dana divizija se prikuplja u Ubu, čekajući dalja naređenja. Vrhovna komanda srpske vojske odbacuje ideju da će glavni napad Austrougarska izvesti preko reke Save, i zato diviziju upućuje prema Drini.
  • 15. avgusta 1914: baterija izbija u podnožje Cera.
  • 16. avgust 1914: Kombinovana divizija otpočinje borbu. Neprijatelji ih napadaju iznenada, što ih primorava na povlačenje sa položaja. U povlačenju se jedan top zaglavio u blatu. Poručnik Veca naređuje da se top ostavi na Ceru, da bi vojnici spasili živote. Jedan narednik iz baterije brzo razmontira top, tako da ga neprijatelj ne može koristiti. Po povlačenju, major Kursula odlazi u selo Tekeriš, gde boravi vrhovna komanda srpske vojske, i podnosi izveštaj komandantu armije generalu Stepi Stepanoviću. Po podne, vojska opet kreće u protiv-napad, uspeva da odbije neprijatelja, i goni ga sve do Drine.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Aleksandar Gavrić artiljerijski kapetan prve klase
Kosta Hadži-Vuković - Bata Kole
Ljuba Tadić pešadijski major Kursula - Badža
Nikola Jovanović artiljerijski poručnik Veselin Hadži-Vuković - Veca
Vladimir Popović artiljerijski potporučnik Miloje Stanojević - Profesor
Husein Čokić narednik
Dragomir Bojanić Gidra kaplar Janićije
Zoran Radmilović kockar Bogi Petrović
Branislav Ciga Jerinić Aleksa
Branko Pleša pešadijski pukovnik Zdravko Lukić
Ljubiša Jovanović general Stepa Stepanović
Petre Prličko kuvar Trajko
Božidar Drnić Trifun Hadži-Vuković
Strahinja Petrović teča Laza
Ružica Sokić žena na prozoru
Predrag Tasovac Novotni, austro-ugarski podoficir, Čeh
Predrag Milinković bolničar
Ljubica Golubović Kostina žena
Rastko Tadić seljak na kolima
Božidar Pavićević Longa Kursulin ađutant
Pavle Bogatinčević
Bogdan Mihailović mladoženja Rumeni
Miomir Radević Pigi artiljerac koji obeduje
Milorad Miša Volić
Dragomir Stanojević

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Lik pukovnika Zdravka Lukića, komandanta Kombinovane divizije iz sastava Druge armije u stvarnosti predstavlja generala Mihaila Rašića.[2] Scenarista i reditelj su najverovatnije hteli da izbegnu dualizam na setu da dva generala komanduju u armiji pa su uveli ovaj izmišljeni lik i degradirali ga za čin niže što predstavlja istorijsku netačnost. Epolete Zdravka Lukića odstupaju od propisa u dužini dok ostali oficiri imaju veličinu epoleta po propisu, što takođe predstavlja netačnost.

Lik artiljerijskog poručnika Veselina Hadži-Vukovića zvanog Veca, scenarista Arsen Diklić zasnovao je delimično na biografskim podacima o artiljerijskom poručniku Kosti Iliću - Turčinu, inače, jednom od glavnih likova romana Srpska trilogija pisca Stevana Jakovljevića.

Lik artiljerijskog kapetana prve klase Koste Hadži-Vukovića zvanog Bata Kole, scenarista Arsen Diklić zasnovao je delimično na biografskim podacima o artiljerijskom kapetanu (budućem brigadnom generalu) Dragomiru Radenkoviću, koji je tokom rata komandovao artiljerijskom baterijom pri Kombinovanoj diviziji koja je i učinila taj podvig koji se našao u filmu.[3][4]

Scena u kojoj jedan od vojnika koga tumači Zoran Radmilović, hvata ne eksplodiranu austrijsku granatu, da bi po tempiranju otkrio gde se nalazi skrivena austrijska haubica je preuzeto kao detalj za filma iz knjige Srpske Triologije 1914-ta od Stevana Jakovljevića.[traži se izvor]

Kulturno dobro[uredi | uredi izvor]

Jugoslovenska kinoteka je, u skladu sa svojim ovlašćenjima na osnovu Zakona o kulturnim dobrima, 28. decembra 2016. godine proglasila sto srpskih igranih filmova (1911—1999) za kulturno dobro od velikog značaja. Na toj listi se nalazi i film Marš na Drinu.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Popović, Andra (2013). Ratni album 1914—1918. Beograd: Pravoslavna reč. ISBN 978-86-83903-62-7. 
  • Bjelajac, Mile S. (2004). Generali i admirali Kraljevine Jugoslavije 1918—1941. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. ISBN 978-86-7005-039-6. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]