Matija Gubec

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Matija Gubec
Datum rođenja1538.
Mesto rođenjaHrvatska
Datum smrti15. februar 1573.
Mesto smrtiZagreb

Ambroz Matija Gubec (rođen 1538, pogubljen 15. februara 1573) bio je zagorski seljak, poznat kao vođa Hrvatsko-slovenačke seljačke bune.

Pogubljenje Matije Gupca na trgu ispred crkve Svetog Marka u Zagrebu

Pre bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog vlastelina Franje Tahija u Hrvatskom Zagorju.[1]

Kada je izbila buna, seljaci su Gupca izabrali za jednog od vođa, a on je svojim ličnim vrlinama stekao najveći uticaj među vođama bune.[1] Tokom kratke bune, Gubec se pokazao kao sposoban organizator, i inspirišući vođa, pa je nakon smrti ušao u legendu.

Predvodio je seljačku vojsku u presudnoj bici kod Stubličkih Toplica, 9. februara, 1573. Pre bitke je održao govor u kome je pokušao da ubedi seljake da će im samo pobeda doneti slobodu, dok će im poraz doneti još nesreće. Nakon poraza je uhvaćen, i odveden u Zagreb, gde je javno mučen i pogubljen tako što je bio prisiljen da sedne na užareni metalni presto, a na glavu mu je postavljen užareni metalni venac čime je i „zvanično“ ovenčan kao seljački kralj, kako su ga feudalci nazivali, a potom je raščetvoren.

Iako je Gupčeva borba završena neuspehom, njegovo zaveštanje se odrazilo u lokalnom folkloru tokom narednih vekova.

U 20. veku, Tito i Komunistička partija Jugoslavije su evocirali sećanje na Gupca, tako što je jedna partizanska brigada u Sloveniji i jedna u Hrvatskoj nosila ime Matija Gubec.[1] Za vreme Tita, podignut mu je spomenik u Gornjoj Stubici, čiji je autor Antun Augustinčić.

U Nišu je jedna ulica po njemu nosila ime dok Skupština opštine Niš 2003. godine nije donela odluku da se ulica preimenuje u Ulicu majora Tepića[2]. U Beogradu, dve ulice nose njegovo ime, jedna je u Zemunu, a druga u Rakovici. U Pančevu je jedna ulica nosila naziv Matije Gupca u periodu od 1946. do 2018. godine kada je preimenovana u Dragutina Ilkića-Birte[3], a u naseljima Starčevo i Ivanovo i dalje postoji ulica Matije Gupca[4][5].

Osnovna škola u Tavankutu nosi njegovo ime.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Vojna enciklopedija. Beograd: Redakcija Vojne enciklopedije. 1972. str. tom 3, str. 347. 
  2. ^ Glas javnosti: „Bulevar Zorana Đinđića“, Skupština opštine Niš promenila nazive ulice, Pristupljeno 12. 4. 2013.
  3. ^ „Ulica Dragutina Ilkića-Birte, Pančevo”. Ulice Pančeva (na jeziku: srpski). Pristupljeno 14. 8. 2021. 
  4. ^ „Ulica Matije Gupca, Starčevo”. Ulice Pančeva (na jeziku: srpski). Pristupljeno 14. 8. 2021. 
  5. ^ „Ulica Matije Gupca, Ivanovo”. Ulice Pančeva (na jeziku: srpski). Pristupljeno 14. 8. 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]