Mačvanski upravni okrug

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mačvanski upravni okrug
Država Srbija
RegionŠumadija i zapadna Srbija
Istorijske oblastisredišnja Mačva, Pocerina, Jadar, Rađevina, Azbukovica
Admin. centarŠabac
Površina3.268 km2
Stanovništvo2022.[1]
 — broj st.265.377
 — gustina st.81,2 st./km2
Pozivni broj+381 (0)15
Opštine i gradovi8
Bogatić
Vladimirci
Koceljeva
Krupanj
Grad Loznica
Ljubovija
Mali Zvornik
Grad Šabac
Broj naselja228
(5 gradskih i 223 seoska)
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Mačvanski upravni okrug je jedan od okruga Republike Srbije. Okrug se nalazi u zapadnom delu države. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 265.377 stanovnika[1] Sedište okruga je u gradu Šapcu.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Mapa okruga

Okrug obuhvata sledeće gradove i opštine (sa njihovim administrativnim centrima):

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Mačvanski upravni okrug obuhvata dva grada i šest opština.

Naziv Grb Broj stanovnika (2011) Broj stanovnika (2022)[1]
Grad Šabac 115.884 106.066
Grad Loznica 79.327 73.083
Opština Bogatić 28.883 24.788
Opština Vladimirci 17.462 14.509
Opština Koceljeva 13.129 11.249
Opština Krupanj 17.295 14.569
Opština Ljubovija 14.469 12.272
Opština Mali Zvornik 12.482 11.560

Veća naselja[uredi | uredi izvor]

Značajnija naselja u okrugu su (sa brojem stanovnika po popisu iz 2002. godine):

Etničke grupe (popis iz 2002. godine)[uredi | uredi izvor]

Etničke grupe (popis iz 2011. godine)[uredi | uredi izvor]

Kultura i istorija[uredi | uredi izvor]

Spomen-kuća Vuka Stefanovića Karadžića u Tršiću
Spomen-kosturnica na Ceru

U blizini Šapca su znameniti spomenici, posvećeni poznatim događajima iz istorije srpskog naroda:

Nedaleko od Loznice je selo Tršić, rodno mesto, reformatora srpskog jezika i pravopisa, Vuka Karadžića. Iz Tršića se pešačkom stazom stiže u manastir Tronošu, jedno od najstarijih srednjovekovnih nemanjićkih zadužbina. Ovaj manastir iz XIV veka, odigrao je u prošlosti istaknutu ulogu u očuvanju narodne kulture i tradicije Srba. Dugo se u njemu, a naročito u XIV veku, negovala prepisivačka škola za sopstvene potrebe i potrebe drugih manastira. Time je sačuvana istorijska i kulturna građa srpskog naroda.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]