Maj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
maj
P U S Č P S N
  1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

Maj je peti mesec u godini i ima 31 dan.

Početak meseca po julijanskom kalendaru počinje 14-tog dana gregorijanskog kalendara.

Po Crkvenom računanju ciklusa vremena je deveti mesec.

Poreklo reči ili etimologija[uredi | uredi izvor]

Maj je dobio ime od grčkog (Μαίος), i latinskog (maius). Prvobitno značenje meseca maius mensis je bilo posvećeno razvoju, te tako u starom Rimu beše treći mesec u godini, u kojem se priroda budila, razvijala i cvetala.

Maj se kod Srba, kao i kod nekih slovenskih naroda naziva još carski mesec i cvetnik i cvetalj, a u starosrpskom i cvetanj. Preko crkve su u srpski narod ušli latinski nazivi za mesece, a njihovi glasovni likovi pokazuju da su prošli kroz grčko posredstvo.[1]

Kod Hrvata naziva se svibanj (hrv. svibanj), kod Slovenaca veliki traven (slč. veliki traven), kod Čeha kvjeten/kveten (?) (češ. Květen), a kod Belorusa i Ukrajinaca slično staroslovenskom i srpskom traven (травень). U staroruskom se naziva travenj (травень).

Verski kalendari[uredi | uredi izvor]

Hrišćanski praznici[uredi | uredi izvor]

Islamski praznici[uredi | uredi izvor]

Jevrejski praznici[uredi | uredi izvor]

Istorijski događaji[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Končarević, Ksenija (2022). Pravoslavlje, br. 1321. od 1. aprila, Sveslavenska leksema u savremenom srpskom jeziku. Beograd: SPC. str. 39. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]