Majot

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Majot
Mayotte
Mahori
Maoré
Krilatica: Liberté, Égalité, Fraternité
(Sloboda, jednakost i bratstvo)
Himna: La Marseillaise
Marseljeza
Položaj Majota
Glavni gradMamudzu
Službeni jezikfrancuski
Vladavina
 — PredsednikEmanuel Makron
 — Predsednik Generalnog većaBen Isa Useni
 — PrefektSejmur Morsi
Istorija
Geografija
Površina
 — ukupno376 km2
 — voda (%)0.4
Stanovništvo
 — 2012.[1]217.091
 — gustina577,37 st./km2
Ekonomija
Valutaevro
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +3
Internet domen.yt
Pozivni broj+262

Majot (franc. Mayotte, lokalni naziv Mahori) je francuska prekomorska teritorija smeštena severno od Mozambičkog kanala u Indijskom okeanu, između severnog Madagaskara i severnog dela Mozambika u istočnoj Africi[2]. Ostrvo je deo Komorskog arhipelaga.

Površina ostrva je 376 km², a po popisu iz 2012. na njemu živi 217.091 stanovnika. Glavni grad je Mamudzu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mapa ostrva

Sa svim ostalim Komorskim ostrvima, Majot je postao francuski posed 1843. To je bilo jedino ostrvo arhipelaga koje je na referendumu glasalo za ostanak pod francuskim suverenitetom (1974. i 1976, sa rezultatima 63,8% i 99,4%). Komori i danas smatraju da imaju suverenitet nad ovim ostrvom. Godine 1976. 11 od 15 članica Saveta bezbednosti je podržalo rezoluciju o suverenitetu Komora nad Majotom, ali je Francuska uložila veto na ovu odluku. Od 2003. ostrvo je imalo status prekomorskog kolektiviteta Francuske.

Referendum o statusu ostrva održan je 29. marta 2009. Pitanje je bilo da li Majot treba da postane francuski prekomorski departman. Afrička unija i država Komori osudili su referendum kao nelegalan. Lokalni imami su se protivili glasanju, jer priključenje Francuskoj i usklađivanje sa francuskim zakonima znači ukidanje tradicionalne poligamije. Za priključenje Francuskoj glasalo je 95,22% stanovnika. Majot je tako marta 2011. postao 101. francuski departman.

Administracija[uredi | uredi izvor]

Lokalne vlasti baziraju svoj zakonski sistem na tradicionalnom islamskom pravu koje se teško usklađuje sa francuskim zakonima. Troškovi podizanja standarda stanovništva na nivo blizak francuskom su veliki i idu na teret francuske vlade. Od 2007. francuski zakoni se direktno primenjuju na ostrvu.

Ostrvo ima status Specijalne teritorije Evropske unije.

Primena svih francuskih socijalnih beneficija je proces za koji je predviđeno da traje narednih 20 godina.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1966.1978.1985.1991.1997.2001.2007.2012.
32.60747.24667.20594.410131.320160.265186.452212.645

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]