Melanija Klajn

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Melanija Klajn
Melanija Klain
Datum rođenja(1882-03-30)30. mart 1882.
Mesto rođenjaBeč
 Austrougarska
Datum smrti22. septembar 1960.(1960-09-22) (78 god.)
Mesto smrtiLondon
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Veb-sajtwww.melanie-klein-trust.org.uk

Melanija Klajn (Beč, 30. mart 1882London, 22. septembar 1960) bila je dečja psihoanalitičarka, na čijem učenju je nastao jedan od najvećih pravaca frojdizma (klajnijanska psihoanaliza), utemeljila je teoriju objektnih odnosa i izgradila tehniku "terapija igrom". Razumevanje dela Melanije Klajn, podrazumeva i detaljno poznavanje dela Zigmunda Frojda, u koje uvodi značajne teorijske izmene i tehničke inovacije, za koje smatra da dosledno prate logiku Frojdovih teza. Bliskost i razlika u teorijskim stavovima Frojda i Melanije se mogu predstaviti na način gde Frojd polazeći od odraslog neurotičara, proučavanjem dolazio do njegovog detinjstva, čijim je saznanjem obogaćivao znanja o kasnijem životu individue, dok je Melanija kretala od proučavanja dece, ranih razvoja, odnosno temelja razvoja, koji su joj omogućavali praćenje kasnijeg razvoja individue. Polazno različite pozicije su vodile do istog cilja i kada je Melania uvidela da se struktura Nad-ja i Edipov komleks razvijaju ranije nego što je Frojd to mislio. Praćenje kasnijeg psihološkog rasta i pada (patologije), Melanija je vršila uz pomoć formulisanih koncepta "pozicije" (paranoidno-shizoidne pozicije i depresivne pozicije).[1][2][3][4][5]

Umrlica Melanije Klajn

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ melanija-klajn. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. mart 2016) (pristupljeno 12. 12. 2013. god)
  2. ^ Jungijanska i/ili klajnijanska analiza? (pristupljeno 12. 12. 2013. god)
  3. ^ sofijatrkulja (pristupljeno 12. 12. 2013. god)
  4. ^ psihoterapija_Milorad_Todorovic (pristupljeno 12. 12. 2013. god)
  5. ^ Milorad Todorović, Psihoterapija. Čigoja štampa, filozofski fakultet Kosovska Mitrovica, 2009.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milorad Todorović (2009). Psihoterapija. Čigoja štampa. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]