Metamorfizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
metamorfna stena

Metamorfizam je promena minerala ili geološke teksture (distinktivni raspored minerala) u već postojećim stenama (protolitima), a da se protolit ne rastopi u živovidnu magmu (promena čvrstog stanja).[1]Do promene dolazi pre svega zbog toplote, pritiska i unošenja hemijski aktivnih tečnosti. Hemijske komponente i kristalne strukture minerala koji čine stenu mogu se menjati iako stena ostaje čvrsta. Promena na ili neposredno ispod Zemljine površine zbog vremenskih prilika ili dijageneze nisu klasifikovane kao metamorfizam.[2] Metamorfizam se obično javlja između dijageneze (maksimum 200 °C) i topljenja (približno 850 °C).[3]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Geolozi koji proučavaju metamorfizam poznati su pod nazivom „metemorfni petrolozi”. Da bi odredili procese u osnovi metemorfizma, oni se u velikoj meri oslanjaju na statističku mehaniku i eksperimentalnu petrologiju. Postoje tri vrste metamorfizma: kontaktni, dinamički i regionalni. Metamorfizam nastao uslovom povećanja pritiska i temperature poznat je kao prograde metamorfizam. Suprotno tome, snižavanje temperatura i pritiska karakteriše retrogradni metamorfizam.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bucher, Kurt; Frey, Martin (2002), Metamorphic Rocks, Springer Berlin Heidelberg, str. 17—48, ISBN 978-3-662-04916-7, Pristupljeno 30. 11. 2019 
  2. ^ Mottana, A.; Carswell, D. A.; Chopin, C.; Oberhänsli, R. (1990), Eclogite facies mineral parageneses, Springer Netherlands, str. 14—52, ISBN 978-94-010-9265-4, Pristupljeno 30. 11. 2019 
  3. ^ R.A.H. (mart 1983). „C. Gillen Metamorphic Geology: An introduction to tectonic and metamorphic processes. London (George Allen and Unwin), 1982. xiv+ 144 pp., 69 figs. Price: hardback £12.00 paperback £4.95”. Mineralogical Magazine. 47 (342): 109—109. ISSN 0026-461X. doi:10.1180/minmag.1983.047.342.28.