Mehmed-paša Ćuprilić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mehmed-paša Ćuprilić
Datum rođenja1580
Mesto rođenjaBerat
Datum smrti31. oktobar 1661.(1661-10-31) (80/81 god.)
Mesto smrtiJedrene
DecaFazil Ahmed-paša Ćurpilić, Fazil Mustafa-paša Ćuprilić

Mehmed-paša Ćuprilić (oko 1575—31. oktobar 1661) je bio osnivač porodice Ćuprilić, veliki vezir Osmanskog carstva od 1656. godine do svoje smrti.

Dolazak Mehmeda Ćuprilića na mesto velikog vezira označio je početak više od dvadeset godina stabilne vlasti i obnove osmanskog prestiža. Na vezirskom prestolu u ovom periodu bili su Mehmed Ćuprilić (1656-1661), njegov sin Ćuprilić Fazil Ahmed-paša (1661-1676) i njegov zet Merzofonlu Kara Mustafa-paša (1676-1683).

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Mehmed Ćuprilić je po dolasku na vlast imao više od sedamdeset godina. Obavljao je funkcije namesnika Trabzona (Trapezunta) i namesnika Tripolija. Za velikog vezira imenovan je 15. septembra 1656. godine. Sebi je postavio za cilj da Carstvo izvede iz krize u koju je zapalo i da vlasti vrati autoritet. Odlučno je kažnjavao verske ekstremiste (kadizade), naredio je pogubljenje Abaza Ahmed-paše jer je prepustio Bozdža Adu (Tenedos) Mlečanima, suzbio je pobunu spahija, očistio je njihove redove, odneo je pobedu nad mletačkom flotom jula 1657. godine i ponovo povratio Bozdža Adu i Limnos. Dardaneli su oslobođeni mletačke blokade, čime je otklonjena opasnost od gladi i pobune u Istanbulu. Tokom vezirata Mehmeda Ćuprilića vođen je pohod protiv transilvanijskog kneza Đerđa II Rakocija. Pohod iz 1658. godine završen je smenom na prestolu; knez je postao Akoš Barčaj. Pobunu spahija predvodio je Abaza Kara Hasan-paša iz Alepa. Uprkos porazu kod Ilgina (1658), osmanske vlasti ipak su ugušile pobunu sledeće godine. Pobune u Egiptu i Antaliji takođe su suzbijene 1659. godine. Ćurpilić je sproveo čistke u vojsci strogo kažanjavajući „dželalije“, funkcionere ili oficire koji su bili nelegalno, bez zvaničnog imenovanja, u službi. Tokom Mehmedovog vezirata u Istanbulu je izbio najveći požar (jul 1660) u kome je stradalo 4000 ljudi. Vezir je omogućio izgradnju džamije Jeni Valide (oktobar 1663), najveću posle Plave Džamije. Mehmed je za samo nekoliko godina uspeo da popravi prilike u Osmanskom carstvu nastupile nakon smrti Mehmeda IV. Uspeo je da izdejstvuje da ga na mestu vezira nasledi sin Fazil Ahmed-paša.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Rober Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Klio, Beograd (2002)