Migdal Haemek

Koordinate: 32° 40′ 17″ S; 35° 14′ 26″ I / 32.6715° S; 35.2405° I / 32.6715; 35.2405
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Migdal Haemek
מִגְדַּל הָעֶמֶק
مجدال هعيمق/مغدال هعيمق
Pogled na Migdal Haemek
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Izrael
OkrugSeverni okrug
Osnovan1953.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2018.25.636 [1]
 — gustina7.540 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate32° 40′ 17″ S; 35° 14′ 26″ I / 32.6715° S; 35.2405° I / 32.6715; 35.2405
Površina3,4 km2
Migdal Haemek na karti Izraela
Migdal Haemek
Migdal Haemek
Migdal Haemek na karti Izraela
Ostali podaci
GradonačelnikElijahu Barda
Veb-sajt
http://www.migdal-haemeq.muni.il

Migdal Haemek (hebr. מִגְדַּל הָעֶמֶק, u bukvalnom prevodu Kula doline; arap. مجدال هعيمق) je grad u Severnom okrugu države Izrael. Imao je 25.636 stanovnika 2018.[2] Na uzvišenju severoistočno od grada nalazi se kula po kojoj je dobio ime.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pozadina i osnivanje[uredi | uredi izvor]

Spomenik vojnicima Jad LaBanim u Migdal Haemeku

Pre 1953. godine, nedaleko od mesta osnivanja Migdal HaEmeka postojalo je arapsko palestinsko selo, pod imenom al-Mudžejdil. Ono je postojalo bar od 1596. godine, kada se ova oblast nalazila pod kontrolom Osmanskog carstva.[3][4] Sam grad Migdal HaEmek podignut je na zemlji koja je pripadala stanovnicima sela al-Mudžejdil.

Selo al-Mudžejdil, koje je Migdal Haemek zamenio, potpuno je uništeno[5] u bombardovanju iz vazduha,[6] u julu 1948. godine, za vreme Arapsko-izraelskog rata (1948), tokom operacije koju su izvele snage Jišuva (brigade Golani). Nakon uništenja sela, njegovi stanovnici su ga trajno napustili, pre nego što je Izrael uspostavio svoju nezavisnost.[7]

Migdal Haemek je osnovan 1953. godine kao maabara za Jevreje iz arapskih zemalja, pre nego što je postao „grad u razvoju”. Prvobitno mesto maabare nalazilo se zapadno od današnjeg naselja, na brdu Šimron.

Godine 1959, tokom nemira u Vadi Salibu, Savez Severnoafrikanaca (franc. Union des Nords-africains) koji je predvodio David Ben Haruš, organizovao je veliku povorku demonstranata koja se uputila prema bogatim predgrađima Haife, gde je izazvala manju štetu, ali i veliki strah stanovništva. Ovaj mali incident bio je prilika da se izrazi socijalna nejednakost različitih zajednica i diskriminaciju Orijentalnih Jevreja u Izraelu, neredi su se brzo proširili na druge delove zemlje, uglavnom u gradove sa visokim procentom populacije koja ima severnoafričko poreklo kao što su Tiberijada, Biršeba i Migdal Haemek.[8]".

Glavni rabin grada je rabin Jicak Dovid Grosman, koji je 2004. osvojio nagradu Izraela za svoj rad posvećen socijalnoj zaštiti. Svake godine volonteri iz omladinskog pokreta Habonim Dror dolaze u Migdal Haemek da volontiraju u naselju. Obično su uključeni članovi Kvucat Jovela, a volonterski rad uključuje nastavu u osnovnim i srednjim školama i rad sa lokalnim jedinicama Magen David Adoma (izraelski „crveni krst”, to jest crvena Davidova zvezda).

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Izraela, etnički sastav stanovništva Migdal Haemeka 2001. je bio homogen, jer su stanovnici bili skoro isključivo Jevreji, uz prisustvo manjeg broja nejevrejskog i nearapskog stanovništva.

U gradu je živelo 11.900 muškaraca i 12.200 žena. Jevrejska agencija je u novije vreme procenila stanovništvo Migdala HaEmeka na 28.000, skoro polovina stanovnika rođena je u inostranstvu, i potiče pretežno iz Rusije, sa Kavkaza, Etiopije, Maroka, Iraka i Južne Amerike.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Izraela u Migdal Haemeku su 2001. postojale 22 škole, koje je pohađalo 5.777 učenika: 13 osnovnih škola sa 2.995 učenika i 2 srednje škole sa 2.782 učenika.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Mnoge izraelske i svetske kompanije visoke tehnologije smeštene su u tri industrijska parka. Među kompanijama su: Tauer Semikondakt`rs (engl. Tower Semiconductor) livnica, Ar−es−el Elektroniks (engl. RSL Electronics) proizvodi kontrolna i dijagnostička rešenja za odbrambenu i komercijalnu upotrebu, Kej-el-ej-Tenkor (engl. KLA-Tencor) proizvodi inspekcijske alate, SiAj Sist`ms (engl. CI Systems) proizvodi sisteme za ispitivanje elektrooptike, bezkontaktne senzore temperature i hemijske analizatore tečnosti, Nilit (engl. Nilit) proizvodi najlon za tekstilnu industriju i termoplastiku za industrijsku i komercijalnu upotrebu, Višaj Intertehnolodži (engl. Vishay Intertechnology) proizvodi diskretne i pasivne komponente poluprovodnika i Enzimotek (engl. Enzymotec) proizvodi funkcionalne lipide.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Population in the Localities 2018” (XLS). Israel Central Bureau of Statistics. 25. 8. 2019. Pristupljeno 26. 8. 2019. 
  2. ^ „General” (PDF). Israel Central Bureau of Statistics. 
  3. ^ Note that Rhode, 1979, p. 6 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. април 2019) writes that the register that Hütteroth and Abdulfattah studied was not from 1595/6, but from 1548/9.
  4. ^ Khalidi, Walid (1992). All That Remains: The Palestinian Villages Occupied and Depopulated by Israel in 1948. Washington D.C.: Institute for Palestine Studies. ISBN 0-88728-224-5.  Khalidi (1992), p.350
  5. ^ Masalha, Nur (2003). The politics of denial: Israel and the Palestinian refugee problem. The University of Michigan: Pluto Press. ISBN 0745321208. 
  6. ^ Institute, For Defence Studies and Analyses (1987). News Review on West Asia, Volume 18. The University of Virginia: Institute for Defence Studies and Analyses. ISBN 0745321208. 
  7. ^ Morris, Benny (2004). The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-00967-6.
  8. ^ Jeremy Allouche, The Oriental Communities in Israel, 1948-2003, [1], p.35]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]