Mika Mitrović Jarac
mika mitrović jarac | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 25. jul 1912. |
Mesto rođenja | Bogatić, kod Šapca, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 26. jul 1941.29 god.) ( |
Mesto smrti | Majur, kod Šapca, Srbija |
Profesija | student medicine |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1932. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Heroj | |
Narodni heroj od | 6. jula 1945. |
Miodrag Mitrović Mika Jarac (Bogatić, kod Šapca, 25. jul 1912 — Majur, kod Šapca, 26. septembar 1941) bio komunistički revolucionar i učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je avgusta 1912. godine u gradu Bogatiću u Mačvi. Oca Damnjana, Mika nije ni zapamtio jer je 1915. godine poginuo je u Kolubarskoj bici. Mikina majka Ljubica, bila je učiteljica i posle završetka Prvog svetskog rata, s troje dece, se preselila u Šabac da bi tamo školovala decu.
Posle osnovne škole, Mika je pošao u gimnaziju. Bio je odličan učenik, ali i nestašan. Jednog dana, za vreme školskog odmora, Mika je skakao preko klupa. Utom je naišla nastavnica i videći Miku kako stoji na klupi, ukorila ga je i nazvala ga jaretom. Od tada su ga i drugovi počeli zvati „Mika Jarac“.
Godine 1931. po završenoj gimnaziji upisao je Medicinski fakultet u Beogradu. Na fakultetu je prišao studentskom revolucionarnom pokretu. Godine 1932. postao je član Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a ubrzo potom, iste godine, i član Komunističke partije Jugoslavije. Zbog učešća u studentskim demonstracijama, 1933. godine, izbačen je sa fakulteta. Posle toga je studije medicine nastavio na Sveučilištu u Zagrebu. Posle jedne policijske provale u zagrebačku partijsku organizaciju, 1935. godine, ponovo se vratio u Beograd, gde je nastavio partijski rad.
Okupacija Kraljevine Jugoslavije, aprila 1941. godine, zatekla ga je u rodnom kraju. Po direktivi Komunističke partije Jugoslavije, kao član Okružnog komiteta KPJ za Šabac, učestvovao je u organizovanju Mačvanskog partizanskog odreda. Bio je komandir Udarne čete Mačvanskog partizanskog odreda, sa kojom je učestvovao u oslobođenju svog rodnog mesta i napadu na Banju Koviljaču.
Poginuo je 26. septembra 1941. godine, u borbi njegove Udarne čete sa jedinicama nemačke 342. divizije koja je nastupala iz pravca Šapca. Prilikom povlačenja partizana, Mika je bio teško ranjen u stomak. Bio je svestan da mu nema spasa i izvršio je samoubistvo. Sutradan je sahranjen u rodnom Bogatiću.
O Mikinoj pogibiji pisao je i Bilten Vrhovnog štaba NOPO Jugoslavije broj 7-8 u rublici pod naslovom „Pali u borbi smrću heroja“ — U herojskoj borbi za oslobođenje Šapca od fašističke okupatorske bande pao je partizan i komandir udarne partizanske čete Miodrag Mitrović, poznat pod omiljenim imenom „Mika Jarac“. Svojom hrabrošću odlučnošću, on je uvek služio za primer beogradskim studentima i radnicima u svim demonstracijama i zajedničkim borbama radnika i studenata. Slavnom smrću druga Mike srpski narod gubi jednog od svojih najboljih sinova, a Komunistička partija svog vernog i odanog višegodišnjeg člana.[1]
Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a na predlog Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije maršala Josipa Broza Tita, progašen je 6. jula 1945. za narodnog heroja.[1][2]
Medicinska škola u Šapcu je od 1958. do 2003. nosila njegovo ime.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, tom II, knjiga I — Bilten Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije 1941—1945. Beograd: Vojno-istorijski institut Jugoslovenske armije. 1949. COBISS.SR 58734343
- Zbornik narodnih heroja Jugoslavije. Beograd: Omladina. 1957. COBISS.SR 50964999
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167