Mikrometeorit

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mikrofotografija mikrometeorita

Mikrometeoriti ili interplanetarna prašina je naziv za čestice koje su suviše male (manje od 200 μm u prečniku[1], mase oko 1 μg[2]) da bi došlo do ablacije prilikom njihovog ulaska u atmosferu, tako da one dospevaju na površinu Zemlje neizmenjene.

Usled sudara sa molekulima gornjih slojeva atmosfere, mikrometeoriti gube energiju do nivoa pri kome ablacija nije moguća, već se polako spuštaju na površinu Zemlje.[2] Prikupljaju se na mestima na kojima nema kontaminacije prašinom zemaljskog porekla: sa dna okeana, iz antarktičkog leda ili pomoću aviona koji lete na visinama između 18 i 22 km.[1][2]

Mikrometeoriti su uglavnom kometskog i asteroidnog porekla, a njihovim sastavom dominiraju silikati uz dodatak ugljenika, sulfida i metala.[1]

Nekada se nazivaju i „Braunlijeve čestice“, po Donaldu Braunliju, američkom astronomu i profesoru na Univerzitetu Vašington u Sijetlu koji ih je prvi sistematski proučavao.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Moore, Patrick, ur. (2002). Philip's Astronomy Encyclopaedia. London: Philip's. str. 262. ISBN 978-0-540-07863-9. 
  2. ^ a b v g Murdin, Paul, ur. (2001). Encyclopedia of Astronomy and Astrophysics (na jeziku: (jezik: engleski)). Institure of Physics Publishing. str. 2723. ISBN 978-0-7503-0440-5. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]