Milica Miron

Milica Miron
Milica Miron
Datum rođenja	31. mart 1894.
Mesto rođenja	Hinje
Datum smrti	18. avgust 1977. (83 god.)
Mesto smrti	Sarajevo

Milica Miron (31. mart 1894 — 18. avgust 1977) bila je dječija književnica, publicista, dramski pisac.^[1] Često se potpisivala kao Milica Mironova. Bila je udata za pisca i dramaturga Mihajla Mirona.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Hinju, u Sloveniji 1894. godine. U rodnom mjestu završila je dva razreda osnovne škole, a dalje školovanje nastavila je u Ljubljani. U Ljubljani je pohađala i učiteljsku školu. Između dva rata i poslije oslobođenja živi u Sarajevu gdje je i umrla 1977. Bila je član Grupe sarajevskih književnika. Pisanjem se počela baviti kao učenica. Objavljivala je pjesme u prozi i pripovijetke u raznim književnim časopisima i listovima. U svom književnom stvaranju najviše pažnje posvetila je dječijoj književnosti za koju ima izrazitu senzibilnost. Piše drame – bajke za djecu, koje su prije rata igrane na sceni Sarajevskog pozorišta, a poslije oslobođenja u Pionirskom pozorištu i drugim pozorištima u zemlji.

Bavila se i etnografijom. Dugi niz godina se bavila proučavanjem bosanske ornamentike i tako je nastala njena studija Narodno pletivo (1928).^[1]

Nakon penzionisanja, trenutke odmora porodica Miron je provodila na Palama. U lokalnim domovima kulture ona i suprug priređivali su predstave, čitali priče, pjesme i zagonetke. Milica Mironova je pravila prelijepe lutke od tkanine i koristili su ih u izvođenju ovih predstava. Sahranjeni su na Palama.^[2]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Narodno pletivo, Glasnik Etnografskog muzeja Beograda, 1928. (str. 20-25)
Snežana: bajka u 5 činova napisana po Grimu, Sarajevo, izdanje „Cvete Zuzorić“, Udruženje prijatelja umetnosti, Sarajevo 1930.
Vatreni konjanik, U Prosvetin Kalendar za 1932.
Pitanje dečjeg pozorišta, Prosvjeta: list za savremene probleme i književnost, br. 4, 1937. Sarajevo, str. 243-248
Pitanje dečjeg pozorišta, Prosvjeta: list za savremene probleme i književnost, br. 5, 1937. Sarajevo, str. 325-330
Pitanje dečjeg pozorišta, Prosvjeta: list za savremene probleme i književnost, br. 8, 1937. Sarajevo, str. 529-535
Zagonetke i pitalice, Svjetlost, Sarajevo, 1970.
Čudotvorni čirak (drama), Svjetlost, Sarajevo, 1957.
Zagonetke i odgonetke, Svjetlost, Sarajevo, 1951.

Dramski repertoar igran u Narodnom pozorištu u Sarajevu[uredi | uredi izvor]

Snežana, april 1929
Mačak u čizmama, 1930,
Čudotvorni čirak, 1932,
Vodeni ženik, 1933

Nakon Drugog svjetskog rata:

Čudotvorni čirak
Aladinova čarobna lampa
Proljeće se budi,
Škrtac Malvendra, 1963. (radio igra za djecu)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 511—512.
^ "Prosvjeta" u prvoj polovini prošloga vijeka: žensko pitanje, Milica Miron i dječije pozorište, Marijana Petronić, str. 356-368

Literatura[uredi | uredi izvor]

Petronić, Marijana, "Prosvjeta" u prvoj polovini prošloga vijeka: žensko pitanje, Milica Miron i dječije pozorište, Bibliotekarstvo Srpske, br. 6, Istočno Sarajevo, 2017. str. 356-368

[лексикон-1] Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 511—512.

[2] "Prosvjeta" u prvoj polovini prošloga vijeka: žensko pitanje, Milica Miron i dječije pozorište, Marijana Petronić, str. 356-368

[1]

[2]