Miloš Pović

Miloš Pović (umro posle 1372.) je bio srpski čelnik i kratkotrajni vladar Zvečana.
Biografija
[uredi | uredi izvor]U dubrovačkim dokumentima Miloš Pović se najčešće pominje kao čelnik cara Uroša ili carice Jelene. Miloš Pović zabeležen je u "Kraljevstvu Slovena" hroničara Mavra Orbina. Orbin nam ostavlja podatke o bici na Kosovu koja je vođena 1369. godine između Vukašina Mrnjavčevića sa jedne i Lazara Hrebeljanovića, Nikole Altomanovića i cara Uroša Nemanjića sa druge strane. Vukašin je odneo pobedu u bici. Lazar se povukao sa bojnog polja. Vojska Nikole Altomanovića uništena je u sukobu, a za samog Altomanovića se jedno vreme verovalo da je mrtav. Pasivnost Nikole Altomanovića nakon Kosovske bitke iskoristili su knez Lazar i Miloš Pović. Lazar je zauzeo Rudnik, a Miloš Pović Zvečan[1][2]. Čelnika je, međutim, zarobio Stepoš Stepanović, čovek župana Nikole. Za 782 dukata i 15 grša Miloš se avgusta 1372. godine oslobodio zarobljeništva. Iz dubrovačke opštine je zatražio depozit. Bio je zatočen u Obodu u Konavlima. Opština je predaju depozita poverila Vlahoti Vodopiću koji je u naoružanoj barci doplovio do obale u blizini Oboda. Tamo je Stepoš, uz prisustvo svedoka Latina i Srba, primio novac.
Braća Miloša Povića najverovatnije su bili Radoslav Tornik, kefalija Serske oblasti u doba vladavine carice Jelene i Đurađ Pović, logotet cara Dušana[3].
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ ISN 1999, str. 582.
- ^ Mihaljčić 1989, str. 142–3
- ^ Ostrogorski 1975, str. 164.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- Mihaljčić, Rade (1975). Kraj Srpskog carstva. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Ostrogorski, Georgije (1965). Serska oblast posle Dušanove smrti. Beograd: Naučno delo.
- Istorija srpskog naroda 1, grupa autora, Srpska književna zadruga, Beograd (1999), drugo izdanje