Miloš Tenković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miloš Tenković
Autoportret umetnika
Lični podaci
Datum rođenja(1849-04-08)8. april 1849.
Mesto rođenjaBeograd, Kneževina Srbija
Datum smrti16. januar 1891.(1891-01-16) (41 god.)
Mesto smrtiBeograd, Kraljevina Srbija

Miloš Tenković (Beograd, 8. april 1849 — Beograd, 16. januar 1891) bio je srpski slikar. Jedan je od začetnika stilskog pravca realizma u srpskom slikarstvu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Prve slikarske poteze učio je kod beogradskih slikara Steve Todorovića i Jovana Deroka. Oglasio se on prvi put u javnosti 1868. godine u "Srpskim novinama". Želeo je da izda litografisanu knjigu "Marko Kraljević i Musa Kesedžija". Bio je jedan od najtalentovanijih učenika srpske Državne knjigopečatnje.[1] Učio je pri njenoj kamenoreznici litografisanje.

Slikarstvo je zatim studirao u Beču (1869) i Minhenu od 1870. godine. Stanovao je zajedno u Beču sa kolegom Đorđem Milovanovićem. U to vreme u Minhenu su studirali i Đorđe Krstić i Đorđe Milovanović. Bio je van Srbije u periodu 1869-1877. godine. Godinu dana u Beču, a ostale u Minhenu je proveo. Tokom studija u Bavarskoj učio je izvesno vreme slikanje privatno u ateljeu kod Edmunda Harburgera.[2]

Po povratku u Beograd do smrti 1890. godine, bio je gimnazijski profesor. Priredio je u proleće - marta 1881. godine u beogradskoj "Kasini", izložbu svojih radova.[3] Bila je to treća do tad beogradska javna slikarska izložba. Ministarstvo prosvete Srbije je tek jula 1887. godine donelo rešenje da kao živopisac ispunjava uslove za učitelja crtanja u srednjim školama.[4] Dotle je sedam godina uzalud molio da mu se dozvoli rad u prosveti.

Pred smrt 1890. godine, umno je oboleo.

Radio je portrete, mrtvu prirodu i pejzaže. Autor je mnogih studija i akvarela. Bio je sledbenik minhenske škole realizma u slikarstvu.[5]

U njegovim slikama svetlost ima posebno važnu ulogu. Ova svetlost nije slikana u prirodi, već je rekonstruisana u ateljeu.

Njegova najznačajnija dela se čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu. Ističu se: „Prodavačica cveća“ (1877), „Majolika“, „Autoportret“, „Pejzaž sa kravama“ (1880).

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Klasicizam kod Srba: Slikarstvo i grafika", Beograd 1965.
  2. ^ Stanislav Živković: "Kosta Milićević", Novi Sad 1970.
  3. ^ Dejan Medaković: "Srpski slikari 18.-20.veka", Beograd 1968.
  4. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 31. avgust 1887.
  5. ^ katalog: "Beograd u 19. veku", Beograd 1968.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]