Miroslav Josić Višnjić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miroslav Josić Višnjić
Miroslav Josić Višnjić
Lični podaci
Puno imeMiroslav Josić Višnjić
Datum rođenja(1946-12-15)15. decembar 1946.
Mesto rođenjaStapar, FNRJ
Datum smrti8. septembar 2015.(2015-09-08) (68 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija

Miroslav Josić Višnjić (Stapar kod Sombora, 15. decembar 1946Beograd, 8. septembar 2015)[1] bio je srpski književnik.

Legat Miroslava Josića Višnjića deo je Gradske biblioteke "Karlo Bijelicki" u Somboru[2] a deo zaostavštine Josić Višnjića nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat”.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U rodnom mestu završio je osnovnu školu, a Učiteljsku školu (Preparandiju) u Somboru.[3] Na Filološkom fakultetu u Beogradu apsolvirao je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti (tzv. Svetska književnost).[3] Dugo je honorarno radio kao lektor, korektor i tehnički urednik u raznim izdavačkim kućama, listovima i časopisima.[3] Bio je sekretar lista „Student“, urednik časopisa "Relations".[3] Bio je zaposlen u Srpskoj književnoj zadruzi.[4] Pokrenuo je biblioteku „Novi Albatros“.[4] Prvi je počeo privatno izdavanje knjiga (posle S. Mašića) u „Književnoj fabrici MJV i deca“.[5] Bio je predsednik PANU.

Njegovi radovi prevođeni su na više jezika: poljski, francuski, engleski, nemački, mađarski, holandski, italijanski, češki, slovački, bugarski i makedonski jezik. Dve njegove knjige objavljene su na poljskom, dve na engleskom i jedna na francuskom jeziku.[6]

O njegovom radu objavljeno je nekoliko stotina kritičkih radova (preko 3.000 stranica), više tematskih celina u časopisima, stotine novinskih članaka, a treba pomenuti: Doktorsku tezu Marka Nedića, Proza i poetika M. Josića Višnjića (2008), Knjiga Snežane Brajović, Stvarnosne igre (2012), Magistarski rad Sonje Kapetanov, Lirski godovi (Rane pripovetke MJV) (2010), kao i pet zbornika Proza MJV (1979), Alfa i omega (1986), Trideset godina, pola veka (1996), Venac kritičkih radova (2006) i Zlatni vek Miroslava Josića Višnjića (2006).

Književnik Mihajlo Pantić ga je smatrao za jednog od najboljih stilista srpske proze od 1968. do danas. Pantić navodi da je Josić Višnjić bio na tragu Velja Petrovića i Miloša Crnjanskog, sa setnim, poetizovanim ravničarskim duhom pripovedanja.[7]

Lično je bio protiv ljudskih i književnih konvencija i večito u otporu prema ustaljenom sistemu.[8]

Putovao je po svetu najčešće o svom trošku u Poljsku, Francusku, Kanadu, Mađarsku, Švedsku, Holandiju, Češku, Rumuniju, Italiju, Nemačku, Grčku, Kinu.[4]

Bio je oženjen Mirjanom,[4] ima troje dece (Jelena, Miroslav i Pavle) i šest unuka.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Dobitnik je velikog broja književnih nagrada među kojima su:

Dela[uredi | uredi izvor]

Njegove pripovetke štampane su u tridesetak antologija i izbora u zemlji i inostranstvu. 'Izabrana dela objavljena su 1995. u sedam knjiga, a u trećem milenijumu objavljena su mu Dela u pet knjiga. Sve njegove priče štampane su u jednom tomu (880 strana) pod naslovom Sabrane pripovetke (2007)

  • Lepa Jelena, knjiga pripovedaka, (1969, 1980, 1995, 2007)
  • Dvanaest godova, knjiga pripovedaka, (1977, 1995, 2007)
  • Kvartet, knjiga pripovedaka, (1994, 1995, 2007)
  • Novi godovi, knjiga pripovedaka, (1998, 2007)
  • O dudu i grobu, knjiga pripovedaka, (2005, 2007)
  • Priče iz trapa, knjiga pripovedaka, (2006, 2007)
  • Đurđevdan i drugi datumi, knjiga pripovedaka, 2015)
  • Roman o smrti Galerije, novela, (1970, 1974, 1975, 1995)
  • Češka škola, roman, (1971, 1980, 1994, 1995)
  • Pristup u svetlost, roman, (1975, 1980, 1983, 1993, 1995, 2002)
  • Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba, roman, (1990, 1991, 1995, 1997, 2002)
  • Pristup u kap i seme, roman, (1992, 1995, 1998, 2002)
  • Svetovno trojstvo, roman, (1996, 2002)
  • Pristup u počinak, roman, (1999, 2002)
  • Roman bez romana, roman, (2004)
  • Dok nas smrt ne rastavi, roman, (2004)
  • Stablo Marijino, roman, (2008)
  • Baron iz šaraga, roman, (2013)
  • TBC (2002)
  • Moje burne godine (1993, 1995, 2005)
  • Đerdan od divana (2005)
  • Osim sveta, pesme za decu, (1978)
  • U drugom krugu, knjiga tekstova, (1995)
  • Pisma srpskim piscima, knjiga tekstova, (2007)
  • Margina, knjiga tekstova, (2010)
  • Miloš, Crnjanski, knjiga tekstova, (2013)
  • Dok srce kuca, knjiga tekstova, (2015)
  • Ratna pošta, prepiska iz vremena bombardovanja (2002; drugo izdanje 2009, sa komentarima)
  • Spomen-broj lista „Golub“, izbor za reprint, (1977)
  • Rečima po platnu sveta, knjiga o slikaru Petru Konjoviću (1978, 1998)
  • Optužujem, knjiga o rušenju 713 grobova u rodnom selu, (2009, sa 100 fotografija)
  • Pisac protiv Agencije, polemička knjiga (1997)
  • Sudanija, polemička knjiga (2002)
  • Azbučnik prideva u srpskoj prozi 20. veka, izbor iz srpske književnosti (1991, 1995, 2007)
  • Antologiju srpskih pripovedača 19. i 20. veka, izbor iz srpske književnosti (1999) i drugo.
  • ZAVEŠTANjE, pesme + BIBLIOGRAFIJA MJV (oktobar 2010)
  • CD dela MJV u 50 numerisanih primeraka (2013)
  • Pripovetke, romani, pesme, zapisi, prevodi, tv-film Pogledaj me, nevernice, radio drame, tumačenja, album i arhiva
  • Najlepše pripovetke M. Josića Višnjića, u izboru i sa predgovorom Milosava Tešića (2002)
  • Češalj, monodrama
Radio Beograd emitovao je njegove drame
  • Služba oca Radoslava (1971, režija Darko Tatić) i
  • Odbrana i propast Bodroga (1991, režija Boda Marković)
Televizija Beograd više puta prikazala je njegov TV film

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Preminuo književnik Miroslav Josić Višnjić
  2. ^ „Otvoren legat Miroslava Josića Višnjića”. soinfo.org. Pristupljeno 29. 1. 2022. 
  3. ^ a b v g d đ Tanjug. „Preminuo književnik Miroslav Josić Višnjić”. Politika Online. Pristupljeno 2020-12-30. 
  4. ^ a b v g Vesti. „Supruga jednog od najpoznatijih srpskih proznih pisaca Miroslava Josića Višnjića, Mirjana obogatila legat u Gradskoj biblioteci "Karlo Bijelicki" u Somboru”. www.noviradiosombor.com (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 25. 07. 2021. g. Pristupljeno 2020-12-30. 
  5. ^ „Preminuo književnik Miroslav Josić Višnjić”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-30. 
  6. ^ „Narodna biblioteka Dr Dušan Radić, Vrnjačka Banja - Uskoro u BIBLIOFONOTECI: Miroslav Josić Višnjić (1946 - 2015)”. www.vrnjackabiblioteka.org.rs. Arhivirano iz originala 10. 03. 2022. g. Pristupljeno 2020-12-30. 
  7. ^ Bogdan Pantić. Sputnik Srbija. „Odlazak Miroslava Josića Višnjića”. rs.sputniknews.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-30. 
  8. ^ Srbija, Bogdan Pantić Sputnik. „Odlazak Miroslava Josića Višnjića”. rs.sputniknews.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-30. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]