Mir u Tešenu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teritorije koje je sporazumom dobila Austrija.

Mir u Tešenu potpisan je 13. maja 1779. godine između Austrije i Pruske. Njime je okončan Rat za bavarsko nasleđe.

Mir[uredi | uredi izvor]

Krajem sedamdesetih godina 18. veka izbija kriza oko Bavarske poznata kao Rat za bavarsko nasleđe. Početkom 1777. godine umro je izbornik Maksimilijan Jozef, a njegov naslednik nije imao dece. On je zbog toga priznao pravo Habzburga na trećinu bavarskih teritorija uz novčanu nadoknadu. Otpor se javlja među brojnim nemačkim državama, među kojima je prednjačila Saksonija. Rusija i Francuska ne podržavaju pretenzije Beča. Fridrih ne želi rat, pa predlaže deobu Bavarske između izbornika Palatinata i Saksonije. Kaunic i Josip odbijaju predlog što je izazvalo rat (leto 1778. godina). Saksonija staje na stranu Pruske. Većih operacija nije bilo. Vojska više trpi od zaraza.

Sporazum predviđa da će Austrija dobiti kompenzaciju bavarskim zemljama istočno od reke In koji se prostirao od dijeceze Pasau do arhiepiskopije Salcburg. Za uzvrat, Austrija je morala da prizna Ansbah u Bajrojt kojima su vladali pripadnici porodice Hoencolern. Pruska je pripojila obe državice 1791. godine. Izbornik Saksonije tada je dobio šest miliona florina od Bavarske.

Literatura[uredi | uredi izvor]