Mishako
Mishako Mыshako | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Pokrajina | Krasnodarska |
Rejon | Novorosijski GO |
Osnovan | 1903. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 7.954 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 39′ 33″ S; 37° 45′ 47″ I / 44.659170° S; 37.763060° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 20 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 353993 |
Pozivni broj | +7 8617 |
OKATO kod | 03 420 826 001 |
OKTMO kod | 03 720 000 176 |
Mishako (rus. Мысхако) naseljeno je mesto poluurbanog tipa na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u jugozapadnom delu Krasnodarske pokrajine i administrativno pripada njenom Novorosijskom gradskom okrugu.
Prema podacima nacionalne statističke službe RF za 2010, naselje je imala 7.954 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Naselje Mishako se nalazi u jugozapadnom delu Krasnodarske pokrajine na oko 5 kilometara južno od grada Novorosijska. Leži na jugoistočnoj obali Abrauskog poluostrva, na obali Crnog mora, na istočnim padinama brda Koldun (visine 447 metara).
Naselje se nalazi u zoni suptropske sredozemne klime, sa toplim i suvim letima (julski prosek temperatura vazduha je oko +23 °C) i umerenim zimama tokom kojih duvaju jaki severoistočni vetrovi (januarski prosek temperatura vazduha je oko +2 °C). Kupališna sezona traje od početka juna do početka oktobra. Prosečne temperature vode tokom leta su oko +23 °C, a zimi oko +6 °C. Broj sunčanih dana tokom godine je oko 230.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Pre okončanja Kavkaskog rata (1817−1864) na ovom području su živela različita adigejska plemena.[1] Nakon dolaska Rusa na tom području počinje se sa intenzivnijim uzgajanjem vinove loze, a savremeno naselje osnovano je tek 1903. godine.
U Mishaku se nalazi jedna od najstarijih ruskih vinarija (Vinarija Mishako), a u selu se tradicionalno krajem novembra održava manifestacija „Dani mladog vina”.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u selu je živelo 7.954 stanovnika.
2002. | 2010. |
---|---|
5.670[2] | 7.954[3] |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Azarenkova A.S., Bondarь I.Ю., Vertыševa N.S. Osnovnыe administrativno-territorialьnыe preobrazovaniя na Kubani (1793-1985 gg.). — Krasnodar: Krasnodarskoe knižnoe izdatelьstvo, 1986. — pp. 240. — 395 s.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.