Mitološke pesme

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mitološke pesme su drevni sloj narodne književnosti nastao u doba paganskih verovanja, koje se potpunije odslikavaju u narodnoj epskoj pesmi, negoli u obrednim pesmama i bajkama. To su prvenstveno pesme o bogovima, njihovom rođenju, bitkama, propasti i smeni; o ženidbi sunca i meseca; o sunčevoj sestri; o divovima, zmajevima, vilama, vukodlacima; o podzemnom svetu mrtvih; o „zmiji mladoženji”; o uziđivanju ljudske žrtve; o „mrtvim pohođanima”. Mitološka epika ostavila je traga u kasnijim slojevima poezije, posebno u junačkoj pesmi i u pripovednoj pesmi. Među najbolje očuvane krugove mitoloških pesmi spadaju one u islandskim zbornicima prikupljenim od 13. veka, u Edi i u stihovima skalda.

U mitološkim pesmama su narodna predhrišćanska, paganska, verovanja najbolje očuvana, ali do nas nije dopro veliki broj pesama u kojima je u čistom obliku očuvan neki motiv iz starog mitosa. Tokom vremena, u nekada čisto mitološke pesme upletena su hrišćanska shvatanja.

Mitološke narodne pesme o vilama[uredi | uredi izvor]

  1. Krug pesama o vilama kao mitološkom biću bez neposredne veze sa ljudima i njihovim životom
    Vila zida grad
  2. Krug pesama o vilama kao neprijateljima ljudi
    Vilin čudesni grad
  3. Krug pesama o vilama kao prijateljima ljudi

Mitološke narodne pesme o zmajevima i aždajama[uredi | uredi izvor]

  1. Krug pesama o zmajevima i aždajama kao neprijateljima ljudi
  2. Krug pesama o zmajevima i aždajama kao prijateljima ljudi

Mitološke narodne pesme o nebeskim telima[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]