Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske
Музеј позоришних лутака Републике Српске
Osnivanje15. april 2013.
LokacijaBanja Luka
 Republika Srpska
Vrstamuzej
Broj predmeta250
AdresaĐure Daničića 1
Veb-sajt[1]

Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske (engl. Museum of theatre puppets of Republic of Srpska) je centralna muzejska institucija u oblasti pozorišnih lutaka na kulturnoj sceni Republike Srpske, Muzej se bavi sakupljanjem, čuvanjem i zaštitom pozorišnih lutaka. Muzej pozorišnih lutaka je jedini takve vrste u jugoistočnoj Evropi. Muzej je otvoren 15. aprila 2013. i nalazi se u prostorijama Dječijeg pozorišta Republike Srpske.[1] Muzej je otvoren za posjetioce svaki dan u vremenu od 10 do 20 časova. Posjetiocima sa ulaznicama za predstavu, ulaz je i u Muzej slobodan.[2]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Muzej pozorišnih lutaka je nastao iz svijesti o potrebi očuvanja domaćeg i svjetskog lutkarskog blaga koje posjeduje Dječije pozorište Republike Srpske u Banjoj Luci od svog osnivanja 1955. godine do danas. Nakon dvadeset godina gradnje, što u stvarnosti što u snovima, Muzej pozorišnih lutaka je sagrađen i u mogućnosti da domaćoj i svjetskoj kulturnoj javnosti ukaže na uspješni mikro lutkarski interval interesovanja i djelovanja, u dugovječnom razvoju drevne umjetnosti kojom se bavi Dječije pozorište.[3]

Muzejska zbirka[uredi | uredi izvor]

Izložene pozorišne lutke su izrađene, u periodu od 1982. do 2012. godine, u najboljim lutkarskim radionicama kulturnih centara kao što su Prag, Sofija, Berlin, Varšava, Minsk, Sankt Peterburg i drugim. One predstavljaju istorijsko ogledalo metamorfoza savremenog lutkarskog pozorišta s kraja dvadesetog i prve decenije dvadeset prvog vijeka. Prva postavka pozorišnih lutaka obuhvata lutke iz dvadeset i tri lutkarske predstave Dječijeg pozorišta Republike Srpske od kojih je devetnaest nastalo u periodu poslije 1995. godine. Njihovu kreaciju i izradu potpisuju eminentna imena iz svijeta lutkarstva: Svila Veličkova, Marieta Golomehova, Stefka Kjuvlijeva, Vasil Rokomanov, Dilijana Parvanova, Ana Pulijeva, Iva Hadžijeva (Bugarska), Aleksandar Vahramejev, Valeri Račkovski (Bjelorusija), Kšištof Bijalek (Poljska), Karin Tifense (Njemačka), Marketa Černa, Jaroslav Milfajt (Češka Republika), Branko Stojaković (Hrvatska), Ahmed Bešić, Zoran Bjelošević, Berina Šuščević (Bosna i Hercegovina) i drugi.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]