Народна једнота

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Narodna jednota (Národná jednotá)
Naslovna strana Narodne jednote od 19. marta 1929. godine
Osnivanje1920.
JezikSlovački
Ukidanje1941.
GradBački Petrovac

Narodna jednota (svk. Národná jednotá (Narodno jedinstvo)) je bio list slovačke manjine u Kraljevini Jugoslaviji koji je izlazio u Bačkom Petrovcu od 1920. do 1941. godine.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi broj izašao je 21. februara 1920. godine. U početku je izdavač bilo Jugoslovensko izdavačko društvo u Bačkom Petrovcu, a potom Slovačka deoničarska štamparija u Bačkom Petrovcu, osnovana 1919. godine. Direktor štamparije bio je Andrej Labat, a nakon njegove smrti 1934. zakupac je postala Matica slovačka.[1]

Redakcija[uredi | uredi izvor]

Prvi odgovorni urednik novina bio je Jan Čajak, koji je sam uređivao prva dva godišta, a od trećeg (br. 6) sa Stanislavom Lajtmanom. Od 28. aprila 1923. (br. 17) do septembra 1923. (br. 36) Lajtman ih je samostalno uređivao, a u septembru 1923. uredništvo je preuzeo Samuel Šiška, koji je novine uređivao narednih pet godina (osim od jula do oktobra 1924. kada je urednik bio Andrej Vrbacki). Od marta 1930. do 1933. uređivali su ih Samuel Šiška i Andrej Siracki, da bi potom urednik bio Siracki (Andrej Vrbacki je bio član uredništva od novembra 1936. do kraja 1937).

Uređivačka politika podrazumevala je zastupanje interesa slovačke manjine i zalaganje za slovačka građanska i narodna prava. Takođe se insistiralo na vernosti Kraljevini SHS (kasnije Jugoslaviji) i dinastiji Karađorđević.[1]

Učestalost izlaženja i pretplata[uredi | uredi izvor]

List je bio nedeljnik i izlazio je petkom u velikom formatu, a imao je između 4 i 6 stranica. Novo razdoblje u životu Narodne jednote počelo je 1929. godine, kada je počela izlaziti tri puta nedeljno zahvaljujući proširenoj redakciji koje su činili Andrej Vrbacki, Andrej Siracki, Mihal Labat i Samuel Šiška, i to subotom na četiri, a utorkom i četvrtkom na dve stranice. Kako su sve novine nakon uvođenja Šestojanuarske diktature bile primorane da postanu apolitične i nestranačke, izgubila se potreba izlaženja tri puta nedeljno, pa su od 1. januara 1930. izlazile dva puta nedeljno, po nižoj ceni. Tako je godišnja pretplata za Jugoslaviju iznosila 73 dinara, a početkom 1931, zbog povećanja broja pretplatnika, pretplata je snižena na 45 dinara. Od 1. aprila 1932. novine su ponovno izlazile jednom nedeljno.

Godišnja pretplata za inostranstvo u početku je iznosila 50 kruna, polugodišnja 20 kruna, dok je pojedinačni broj stajao 1 krunu. U istom razdoblju pretplata za Čehoslovačku iznosila je 40 čeških kruna, a za SAD 1 dolar. Od 1929. godine subotnje izdanje na četiri lista iznosilo je 1 dinar, dok su izdanja utorkom i četvrtkom bila štampana na svega dve stranice te su stajala 50 para.[1]

Rubrike[uredi | uredi izvor]

Većina članaka u Narodnoj jednoti bila je nepotpisana. Na naslovnoj strani je najčešće bila politička kolumna, dok su ostale rubrike činile Politické zvesti (Političke vesti), podeljene na vesti iz Z nášho král’ovstva (Iz našeg kraljevstva), Čehoslovačke, Mađarske i Nemačke. List je imao privrednu rubriku Naŕodné hospodárstvo (Narodna privreda), rubriku za čitaoce pod nazivom Telegrammy (Telegrami) i Dopisy (Dopisi) i rubriku Chýrník (Glasina). Postojala je i rubrika Listáreň (Pismovnik) s odgovorima i obaveštenjima uredništva i rubrika Oglasi.

Od 1929. koncepcija novina je promenjena, pa su bile podeljene na rubrike: Vnutorné a cudzozemské udalosti (Domaći i strani događaji), Rôzné članky tikajúce sa našho života (Razni članci vezani za manjinski život), Politický a zahraničný prehl’ad (Pregled političkih i vesti iz inostranstva), Chyry (Glasine), Kulturný prehl’ad (Kulturni pregled), Hospodárstvo (Privreda), Čitatelia nám pišu (Pisma čitalaca), Spolkové zprávy (Vesti iz slovačkih društava), Ženský svet (Ženski svet) kao nova rubrika, Pod čiarove: besednice i rôzne zaujimavosti (Ispod crte: priče i zanimljivosti), Grafologia (Grafologija), Hadanky – Žarty (Zagonetke – šale), Radio, sport (Radio, sport) i Odkazy redakcie a admin (Odgovori redakcije i administracije). Tokom 1929. godine povremeno se pojavljivao prilog Naše more (Naše more), a tokom 1936. besplatni mesečni dečiji prilog Milé deti (Draga deco).

Poslednji broj Narodne jednote izašao je 5. aprila 1941, dan pred izbijanje Aprilskog rata.[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Dugački, Vlatka (2011). „Slovačke manjinske tiskovine u međuratnoj Jugoslaviji (1918–1941)”. Studia lexicographica. 2 (9): 56—62. Arhivirano iz originala 17. 06. 2019. g. Pristupljeno 17. 06. 2019.