Nacionalni park Alanija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Alanija
IUCN kategorija II (nacionalni park)
MjestoRusija Novgorodska oblast, Rusija
Najbliži gradVladikavkaz
Površina549 km²
Osnovano2. jun 1998.

Nacionalni park Alanija (rus. Национальный парк «Ала́ния») je planinski deo severne padine centralnog dela Kavkaskih planina i jedan od nacionalnih parkova Rusije. Pokriva trećinu južnog dela Irafskog rejona u konstitutivnom subjektu Ruske Federacije Severna Osetija — Alanija.[1] Park je stvoren tako da ima dvostruku namenu da služi kao ekološko utočište, jer ima veoma visok nivo biodiverziteta i ugroženih vrsta kao što je zapadnokavkaski tur, a služi i kao oblast visokog kulturnog nasleđa i potencijal za rekreativni turizam. Park sadrži široko rasprostranjene arheološke ruševine iz nekoliko značajnih prošlih civilizacija, uključujući i onih iz bronzanog doba i nasleđe iz doba plemena Alani, po kojima je ovaj nacionalni park dobio ime.[2] Pošto nadmorska visina u parku može da se kreće skoro do 4.000 metara vertikalno na veoma kratkim rastojanjima, padine i doline se nalaze na velikim visinama. Ovde klimatske zone variraju od alpskih glečera i vrhova u visokim, južnim odeljcima, do stepskih travnjaka u severnim prelazima.[3]

Topografija[uredi | uredi izvor]

Park se nalazi na centralnoj tački Kavkaza i predstavlja kontinentalni razdor između Azije i Evrope. Nacionalni park Alanija udaljen je približno isto od Crnog mora i Kaspijskog mora na istoku.[4] Južna granica parka, na vrhu planinskog područja prolazi duž granice sa Gruzijom. Sa zapadne strane parka nalazi se Kabardino-Balkarija, konstitutivni subjekt Ruske Federacije.[5] Nadmorska visina se kreće od visine od 800 metara do 4.646 metara.[6] Na visinama srednjeg nivoa, oko 20% parka je pošumljeno. Na najnižem nivou, i u dolinama na severu, nalaze se travnjaci i rasute šume. Park ima više od 70 potoka i nekoliko reka koje se uglavnom snabdevaju vodom sa glečera i preko snega.[1] Na prostoru parka 45 jezera pokrivaju površinu od 11 hektara, dok 5 alpskih močvara pokriva ukupnu površinu od 103 hektara.[2] U gornjim dolinama, vodopadima i šumskim gladinama nalaze se mineralni izvori.[3][7]

Klima i bioregion[uredi | uredi izvor]

Na prostoru park preovlađuje umerenokontinentalna klima, a odlikuju ga duge zime i kratka hladna leta.

  • Prosečna temperatura u januaru : −5 °C
  • Prosečna temperatura u junu : +24 °C
  • Prosečan broj padavina : 400–700 milimetara na ravnicama i preko 1000 na planinama[8]

Nacionalni park Alaniju je Svetska federacija za divlje životinje opisala kao jednu od bioloških najbogatijih delova i kulturno raznovrsnim regionom na Zemlji.[8] Područje se nalazi na biološkim prelazima, vrste iz Evrope, Azije, Bliskog istoka i severne Afrike se sastaju na Kavkazu.

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Na višim nadmorskim visinama iznad 1.800 metara preovlađuje alpska i subalpska klima. Na visinama srednjeg nivoa, oko 20% parkova je skroz pokrivenom šumom, uglavnom borovom. Na najnižem nivou i u dolinama na severu nalaze se travnjaci i obične biljne zajednice. U parku je identifikovano preko 1.000 vrsta biljaka, od kojih je 200 endemsko za Kavkaz.[3]

Nacionalni park Alanija označen je kao važna oblast ptičije i biološke raznolikosti od strane svetske organizacije za proučavanje ptica BirdLife International. U parku se nalazi veliki broj ugroženih vrsta kao što su orao bradan, kavkaski tetreb i mnoge druge.[9] Park nastanjuje 116 vrsta ptica i 34 vrste divljači kao što su vuk, šakal, lisica, divokoza, zapadnokavkaski tur i mnoge druge. Jedina riba pronađena u potocima parka je potočna pastrmka. Od pet poznatih gmizavaca u parku, značajan stanovnik je zmija šargan. U parku je takođe dosta raspotravljena otrovna gljiva ludara.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Alanije naseljeno je hiljadama godina. Zbog toga što ima plodnu zemlju i nalazi se na važnoj trgovinskoj putanji kroz Kavkaz, bila je bio dom za mnoge druge grupe naroda koji su napustile svoje domove u potrazi za boljim životom. Kobanska kultura bronzanog doba naseljavala je područje od oko 1100. p. n. e. do 400. godine pre nove ere, kada se veruje da su ih uništili Skiti. Ljudi Kobana uspostavili su radionice i koristili mineralne resurse planinskog područja. Koban je takođe razvio poljoprivredu.[10]
U ranim godinama prvog milenijuma područje su uspostavili ljudi iz plemena Alani, koji su bili ratno, nomadsko pleme i govorili su iranski jezik. Pleme je bilo nomadsko širom Evrope pre nego što su se konačno naselili na severnom Kavkazu oko 700. godine. Izgradili su moćno kraljevstvo na području Alanije. Kada su ih mongolski vojnici porazili oko 1300. godine, oni su se povukli u brda, ostali su relativno izolovani čak 500 godina kasnije. Ova grupa plemena Alani bili su srednjovekovni predaci sadašnjeg naroda Oseti.

Planinsko područje Irafskog okruga doživelo je dugoročni pad broja stanovnika i van migracije, tokom proteklih 200 godina. Što se tiče samog parka, ovoj administrativnoj jedinici prethodila je zaštićena šumarska rezerva osnovana 1958. godine. U narednim godinama i kroz stvaranje statusa punog nacionalnog parka 1998. godine, stvorena je i skupština povezanih zaštitnih zona. Danas je park zaštićen od strane Departmenta za šumarstvo i zaštitu.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Official Park Website - Alania”. MNRR of the Russian Federation. 
  2. ^ a b „Alania”. Protected Areas Russia. 
  3. ^ a b v g „Protected Areas of the Russian Federation, Alania National Park”. Ministry of Natural Resources and Ecology of the Russian Federation. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 20. 03. 2018. 
  4. ^ „Climate Change, Glacier Retreat, and Water Availability in the Caucasus Region”. NATO Science for Peace and Security. 
  5. ^ „Konstituciя Rossiйskoй Federacii . 
  6. ^ „Alaniya National Park”. Portal of Culture of the North Caucusus. Arhivirano iz originala 10. 12. 2015. g. Pristupljeno 20. 03. 2018. 
  7. ^ „Satellite Image Atlas of Glaciers of the World - Asia. US Geological Survey Professional Paper 1386-F”. US Geological Survey. 
  8. ^ a b „Caucasus Ecoregion”. World Wildlife Federation. 
  9. ^ „IBA Description Page for Alaniya National Park”. Birdlife International. Arhivirano iz originala 10. 12. 2015. g. Pristupljeno 20. 03. 2018. 
  10. ^ Korobov, Dmitri (2. 12. 2015). „The origins of terraced field agriculture in the Caucasus: New discoveries in the Kislovodsk basin”. Antiquity. 

Spoljašne veze[uredi | uredi izvor]