Brioni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Brioni
Bpioncki arhipelag i zaliv Luka Pula

Brioni (autohtoni istarski naziv, a državni hrv. Brijuni lat. Pullariae[1]) su nacionalni park koji se sastoji od grupe ostrva (arhipelag) u Jadranskom moru, y jugozapadnoj Istri.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ostrva se nalaze nekoliko kilometara zapadno od istarske obale, nasuprot mesta Fažana, i sastoje se od 2 ostrva i 11 ostrvaca ukupne površine 36,3 km².[2] Arhipelag je eksteritorijalno područje Istarske županije pod upravom iz Zagreba. Dva najveća ostrva su Veli Brion i Mali Brion. Veli Brion je dug 4,5 km, širok do 3 km sa 690 ha površine. Najviši vrh mu je 42 m. Luka Brioni je uređena u zalivu nasuprot Fažani. Na severozapadu od Velog nalazi se Mali Brion, odvojen od glavnog ostrva uskim i plitkim (2,5 m) prolazom Tisnacem. Najviše (9) ostrvca nalazi se na zapadnoj i severozapadnoj strani i to sa severa prema jugu: Sveti Marko (ital. San Marco), Gaz (Gazza), Obljak (Toronda), Supin (Zumpin grande), Šypinić (Zumpin piccolo), Galija (Gallia), Grunj (Gronghera), Vanga (Vanga), Madona ili Pusti (Madonna del deserto) i Vrsar (Orsera). Dva naseljena ostrvca, Jerolim (San Girolamo) i Kozada ili Kotež (Cosada) na jugoistoku od Veliog Briona zatvaraju Fažanski kanal i opkoljeni su dubokim morem.

Mirnim i ravnim izgledom slični su istarskom kopnu. Sastavljeni su od gotovo vodoravnih krednih krečnjaka, s dobro izraženim slojevima. Oni su svetle boje zrnaste strukture i prilično porozni, pa se cene kao dobar kamen za gradnju. Ostrva su prekrivena masnom crvenicom. Izloženi su morskim uticajima te imaju blagu klimu sa prosečnom zimskom temperaturom vazduha 5,8 °C, proljetnom 12,5 °C, letnjom 22,8 °C i jesenjom 14,8 °C. Bura dopire jako oslabljena, a sneg pada samo izuzetno i brzo se otopi. Godišnja količina padavina (906 mm, prema podacima u susednoj Puli) nije velika i maksimum je u oktobru, ali je relativna vlaga velika zbog ekoloških razloga (plitko more, debeo sloj crvenice i bujan biljni prekrivač).

Ostrva su bogato obrasla, gde nisu napravljena veštačke čistine. Crnika, lovor, bor, ruzmarin i dr. uz odlično aklimatizovane suptropske biljke (libanski kedar, agave, palme, bambusi idr), čine neprohodne šikare i guste šume. Zbog zadržavanja velike zemljišne i vazdušne vlage livade su redovno zelene. Na jednom mestu je ostavljena močvara, kako bi posetioci imali uvid u to kako su Brioni izgledali pre isušivanja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Brioni imaju bogatu istoriju i prvi ljudi na Brionskim ostrvima javljaju se veoma rano. Zemuničarsko naselje na rtu Gromači, potiče još iz eneolitika (oko 2000. p. n. e.). Otkrivena je radionica kamenog oruđa i oružja, zemljanog posuđa, predmeta od kostiju i malobrojnih predmeta od bakra.

Manastir i crkva Cv. Marije

Među prvim plemenima koja su naselila Brione cy Histri (oko 1000. p. n. e.), nakon kojih su došli Rimljani i u XVI veku Hrvati nakon velikog pomora autohtonog romanskog stanovništva[3]. Na Brionima postoje mnogi kulturno-istorijski ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac (villa rustica) iz I - II veka i rimske terme, Venerin hram, vizantijski kastrum, bazilika Sv. Marije iz V - VI veka, crkva Sv. Germana iz XV veka.

Kad je u drugoj polovini 19. veka izgrađena Pula i obnovljeno njeno vojničko značenje (postaje glavna ratna luka Austrougarske), Brionska ostrva, postaju važan deo njenog odbrambenog sistema (napravljena je utvrda i osmatračnica). Godine 1893. austrijski industrijalac (P. Kupelwajser) kupuje ostrva i uz velike troškove asanira. U tom radu učestvuje i Robert Koh, koji je iskorenio malariju sa ovih ostrva isušivanjem močvara i poribljavanjem močvare ribicama koje se hrane larvama komaraca. Nakon toga, Brioni postaju mondensko letovalište poznato širom Evrope[4].

Vlasnik je podigao velike i za ono vreme luksuzne hotele. Pored morskog kupališta, bio je podignut i natkriveni bazen sa zagrejanom vodom. Napravljeni su putevi, uglavnom kolski (za vožnju kočijama i biciklima), uređeno je konjsko trkalište, te igrališta za golf i tenis. Ostrva su naseljena birnom divljači (srne, jeleni, zečevi, fazani, patke i dr.), vinogradi daju dobra vina, a s kopna su dovedeni voda, telegrafsko-telefonska veza i električni vod. Turističke su građevine smeštene na istočnoj strani Velog Briona, na mestu koje je najbliže kopnu.

.Bpioni 1900.

Početkom 20. veka do Prvog svetskog rata bilo je jedno od najrenomiranijih sastajališta bogatih građanskih i aristokratskih turista. Prvi svetski rat, vojna okupacija, nazadovanje Pule i ekonomske promene su uprkos dobrim vezama (avionske i brodske linije za Trst i Veneciju potisnule njihov značaj. Za vreme Drugog svetskog rata ostrva su bila opustošena. Neposredno pred kraj rata stradali su od bombardovanja hoteli i lučki uređaji va Velikom Brionu. Posle rata, turistički objekti su nacionalizovani, postepeno osposobljavani i modernizovani. Obnovljen je i inventar divljači.

Brioni su bili letnja rezidencija Josipa Broza Tita, koji je na njima primio više svetskih državnika, državnih delegacija i istaknutih političara.[2] Na Brionima je održano više važnih sednica državnih i partijskih foruma, među kojima i Četvrti (brionski) plenum CK SKJ (1966).

Zahvaljujući svojoj razuđenoj obali (37,8 km), историји, разноврсној флори и фауни, због чега Брионе знају звати „рај на Земљи“, Бриони су 27. октобра 1983. године проглашени националним парком и омиљено су туристичко одредиште.

Споменици и знаменитости[uredi | uredi izvor]

Вила рустика y заливу Вериге

На острвима Бриони има разноликих археолошких, културних и природних знаменитости:

  • археолошки музеј,
  • етнолошки музеј
  • остаци фортификације каштељерске културе из бронзаног доба датирано у XIV век п. н. е.
  • остаци виле рустике из II. века,
  • Венерин храм,
  • византијски каштел (кастру))
  • Bazilika Sv. Marije iz V. veka i manastir Sv. Marije osnovan u XIII veku od benediktinki koja je najpre 1312. dodeljena templarima, a 1314. malteškim vitezovima[5].
  • Safari park na severnoj strani Velog Briona stere se na površini od 9 ha[6] koji nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune koje je Tito dobivao na poklon: nojevi, lama, zebre, nepalski medved, indijske svete krave i indijski slon, poklon Indire Gandhi, koji je 2012. uginuo od srčanog udara u 45. godini[7]. Među brionskom divljači su zec (Lepus europaeus), paun (Pavo cristatus) i dve vrste jelena – jelen lopatar (Dama dama) i jelen aksis (Axis axis) te muflon (Ovis musimon). Te su vrste početkom 20. stoljeća na Veli Brion unesene kao lovna divljač, a danas su deo brionskog identiteta.
  • spomen-područje Vanga uređen je kao prostor Titovog povremenog doma. Na severnom delu je prizemni kompleks, u kojem danas posetioci mogu videti intimniji ambijent u kojem je Tito živio (radni kabinet, bravarsku radionicu itd.) i dio poklona iz inozemstva i Jugoslavije. U južnom delu Vange iskrčen je dio bujne makije i pretvoren u Titov voćnjak i vinograd sa zanimljivim vinskim podrumom[4].
  • Pored bogatih povijesnih i prirodnih znamenitosti na Brionima se smjenjuju izložbe iz prirodne povijesti te umetničkog tipa, a leti Rade Šerbedžija sa Teatrom Ulysses organizira dramske predstave.

Nacionalni park Brioni[uredi | uredi izvor]

Arhipelag poznat po prirodnim lepotama koji se sa Krfom i Kaprijem vodi kao najlepša ostrva Mediterana, od 1983. se vodi kao Nacionalni park Brioni koji obuhvata sva ostrva i akvatorija.

Na Velom Brionu je na 4 mesta otkriveno preko 200 otisaka stopala dinosaura iz razdoblja Cretaceousa, od kuda i naziv Park Krede na Brionima.

A Brioni Maggiore si possono osservare numerose specie di piante mediterranee o esotiche (tra cui numerose mangrovie), oltre ad una fauna piuttosto varia composta tra l'altro da daini, mufloni, scoiattoli, lepri.

Fauna nacionalnoga parka Brioni je bogata brojnošću jedinki i različitim vrstama. Park je stanište površine 561 ha, koje svojom specifičnom mikroklimom omogućuje život mnogobrojnim autohtonim i alohtonim životinjskim vrstama. Raznolikost ekosistema pridonosi ovome bogatstvu – šume, makija, travnjaci i kopnene vode središta su bioraznolikosti[8].

Zbog izoliranosti ostrva, broj vrsta nije velik, ali su zato njihove populacije stabilne:

  • zelena žaba (Pelophylax ridibundus) i
  • unesena vrsta žabe (Pelophylax kurtmuelleri), žive u brionskoj lokvi,
  • zmija – crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius), neotrovna zmija
  • barska kornjača (Emys orbicularis),
  • unesena vrsta crvenouha kornjača (Trachemys scripta).

U podmorskom svetu Briona otkrivene su vrste potpuno nepoznate u nauci, kao npr."rožnat" koral Alcyonium brionense (Kuekenthal 1906), ili raznoliki sunđeri Ircinia variabilis fistulata (Szymanski, 1904)[9].

Tитo и Еленор Рузвелт

Brionski sastanci i gosti[uredi | uredi izvor]

Brionska ostrva su odavno bila i ostala sinonim za glamur. Još početkom XX. veka tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franc Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, izumitelj Guljelmo Markoni književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann. No, pravi procvat arhipelag je doživeo od 1950-ih godina, kada je Josip Broz na Brionima ugostio 90 državnika iz 60 zemalja.

Osim što je s egipatskim predsednikom Nasserom i indijskim predsednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju, ugostio je i francuskog predsednika de Golla, vijetnamskog predsednika Ho-Ši-Mina, nemačkog kancelara Branta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, kraljicu Elizabetu II iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Kastra. Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Sophia Loren, Richard Burton, Gina Lolobrigida Mario del Monaco, Naomi Krmpbell, Placido Domingo te Angelina Jolie u novije vrijeme.

Галерија[uredi | uredi izvor]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „BRIONI, Isole in "Enciclopedia Italiana". www.treccani.it (на језику: италијански). Приступљено 2022-03-04. 
  2. ^ а б „Бриони – омиљено летовалиште Јосипа Броза Тита”. РТС. Приступљено 19. 1. 2019. 
  3. ^ https://www.kdpdi.hr/images/povijesni_pregled_istre__hrv.pdf ctp. 4-5
  4. ^ a b „Brijuni - kroz povijest”. selo (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 04. 03. 2022. g. Pristupljeno 2022-03-04. 
  5. ^ Cigui Rino,https://hrcak.srce.hr/file/351571 Antonio Alisi, Atti, vol. XXXVII, 2007, str. 411
  6. ^ Il Parco safari (zoo) nel Parco nazionale Brioni https://www.np-brijuni.hr/it/esplorate-brioni/posti-da-visitare/parco-safari
  7. ^ Poginil je slon Sony, ki ga je Josipu Brozu Titu poklonila Indira ...https://www.dnevnik.si/1042349953
  8. ^ d.o.o, Play Digital. „Otočna fauna Nacionalnog parka Brijuna”. Nacionalni park Brijuni (на језику: хрватски). Приступљено 2022-03-04. 
  9. ^ Mondo sottomarino del Parco nazionale delle Brioni https://www.np-brijuni.hr/it/brioni/patrimonio-naturale/mondo-sottomarino

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]