Nacionalni park Namakva

Koordinate: 30° 2′ 36″ S 17° 35′ 10″ E / 30.04333° J; 17.58611° I / -30.04333; 17.58611
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Namakva
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Namakva
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Namakva
MjestoSeverni Kejp  Južnoafrička Republika
Najbliži gradKamieskrun
Koordinate30° 2′ 36″ S 17° 35′ 10″ E / 30.04333° J; 17.58611° I / -30.04333; 17.58611
Površina700 km²
Osnovano1999. godine
Upravljačko tijeloNacionalni parkovi Južnoafričke Republike

Nacionalni park Namakva jedan je od nacionalnih parkova Južnoafričke Republike, a nalazi se 495 km od Kejptauna i 22 km severozapadno od Kamieskruna. Obuhvata površinu od 700 km².[1][1][2][2] Na prostoru parka nalazi se veliki broj sukulentnih biljaka, a stvoren je upravo da bi one bile zaštićene.[3] Glavna turistička atrakcija je posmatranje cvetnih predela koji se protežu duž velikog dela parka.[4][2][4][5]

Geografija i klima[uredi | uredi izvor]

Park je stacioniran u pokrajini Severni Kejp, blizu granice sa Namibijom.[2] Nalazi se na 495 km od Kejptauna i 22 km severozapadno od Kamieskruna.[2] Skilpad prirodni rezervat koji je osnovan 1993. godine ušao je u sastav Nacionalnog parka Namakva.[6] Park ima polu-pustinjske predele sa toplim i suvim letima i hladnimf zimama, uglavnom bez padavina, koje su najčešće u periodu od maja do avgusta.[1][2] Na istočnom delu parka ima više padavina tokom godine nego na zapadnom.[1]

Biodiverzitet[uredi | uredi izvor]

Biomi[uredi | uredi izvor]

Park je deo polu-pustinje i jedno od najneobičnijih staništa na svetu.[1][2] Na na ovom prostoru nalazi se najveći broj vrsta sukulentnih biljaka, nego na drugim sušnim regionima u svetu.[5] Ovaj biom je površine oko 107,200 km² i proteže se duž zapadnih obala Južnoafričke Republike i južnog dela Namibije. Na ovom prostoru ima više od 5000 biljnih vrsta, uključujući trećinu svih sukulentnih biljaka na svetu. Približno 40% biljaka koje nastanjuju ovo područje je endemično, a 18% ugroženo. Na ovom prostoru nalazi i veliki broj vrsta beskičmenjaka i gmizavaca, od kojih su neki endemični. Poljoprivrda i rudarstvo na ovim prostorima ugrožavaju endemične vrste. Samo mali procenat oblasti Sukulent Karu na kojoj se nalazi ovo područje je zaštićen, uključujući i prirodni rezervat Knersvlakte i Nacionalni park Namakva.[5]

Flora[uredi | uredi izvor]

Tokom većeg dela godine, osim u proleće na prostoru parka postoji vrlo mali broj biljnih vrsta, izuzev grmova.[3] U avgustu i septembru nakon kiša ovo područje postaje bogato velikim brojem sukulentnih biljaka, na prostoru od nekoliko stotina km².[3][7] Cveće koje se nalazi na području parka uključuje ljiljan, običnu aloju i višegodišnje biljke.[7][2][3] U ovoj oblasti raste oko 4.000 biljnih vrsta, a oko 1000 vrsta ne raste nigde drugde u svetu. U parku postoji nekoliko vrsta drveća koje u svojoj kori može zadržavati vodu, kako bi opstalo tokom sušnih sezona.[3] Cvetovi biljaka zavise od količine padavina tokom godine, a osetljivi su na sunčevu svetlost. Vrući vetrovi mogu prouzrokovati da se cveće brzo osuši.[7][7]

Fauna[uredi | uredi izvor]

Gmizvacac iz reda kornjača, Homopus signatus, najmanja kornjača na svetu, popisana je u parku.[4] Zbog velikog broja biljnih vrsta, u parku je prisutan veliki broj različitih vrsta insekata.[5] Do 2017. godine u parku je otkriveno 21 vrsta paukolikih zglavkara i 60 vrsta paukova. Vrsta Hottentotta arenaceus je bledo narandžasto-žuta škorpija koja se javlja u priobalnom delu parka. Diaphorocellus biplagiata i Asemesthis affinis occur su popisane u parku, a ova druga vrsta pronađena je samo u Angoli. Vrsta Xysticus cribratus je izuzetno česta u parku.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Procenjuje se da 100.000 turista poseti nacionalni park svake godine. Oko 65% svih posetilaca je iz Južnoafričke Republike, a ostali iz drugig zemalja. Vlada Južnoafričke Republike je identifikovala turizam kao sredstvo za poboljšanje ekonomije u regionu, a turizam u ovoj oblasti dosta promovisan. Međutim, stanovnici regiona i dalje imaju veoma niske prihode i postoji visoka stopa nezaposlenosti.[2] Turistički sadržaji obuhvataju rutu dužine 5 km, dve šetnje kroz prirodu, mesta za piknik i informativni centar za posetioce. Park još uvek nije u potpunosti razvijen i područje parka može se posetiti samo tokom cvetne sezone na proleće.[6] Većina biljnih vrsta je zaštićena zakonom, a za one koji ih uberu određena je novčana kazna.[7]

Na prostoru parka postoji četiri brvnare gde turisti mogu da prenoće, a jedna je prilagođena osobama sa invaliditetom. Brvnare su dobro opremljene i sa njih se pruža lep pogled.[8]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Van Deventer, M. and J.A.J. Nel. 2006. Habitat, food, and small mammal community structure in Namaqualand. Koedoe 49(1): 99–109. Pretoria. ISSN 0075-6458
  2. ^ a b v g d đ e ž z Martin, Vance; Muir, Andrew (2004). Wilderness And Human Communities: The Spirit Of The 21st Century: Proceedings From The 7th World Wilderness Congress. Fulcrum Publishing. str. 193. ISBN 978-1-55591-866-8. 
  3. ^ a b v g d Exploring our Provinces: Northern Cape. Jacana Media. str. 11. ISBN 978-1-77009-267-9. 
  4. ^ a b v „Namaqua National Park”. South African National Parks. Pristupljeno 18. 09. 2008. 
  5. ^ a b v g Odendaal, Francois; Suich, Helen; Claudio Velásquez Rojas (2007). Richtersveld: The Land and Its People. Struik. str. 169. ISBN 978-1-77007-341-8. Arhivirano iz originala 25. 09. 2018. g. Pristupljeno 05. 09. 2018. 
  6. ^ a b Olivier, Willie; Olivier, Sandra (2005). Touring in South Africa: The Great SA Road Trip Guide. Struik. str. 169. ISBN 978-1-77007-142-1. Arhivirano iz originala 25. 09. 2018. g. Pristupljeno 05. 09. 2018. 
  7. ^ a b v g d Blond, Becca; Fitzpatrick, Mary; Pitcher, Gemma; Richmond, Simon; Matt Warren (2004). South Africa, Lesotho & Swaziland. Lonely Planet. str. 509. ISBN 978-1-74104-162-0. 
  8. ^ Sankparks Namaqua

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]