Недељник

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nedeljnik
Tipnedeljnik
Glavni urednikVeljko Lalić
Osnivanje28. decembar 2011. god.; pre 12 godina (2011-12-28)
Jeziksrpski
SedišteBulevar kralja Aleksandra 43
GradBeograd
ZemljaSrbija
Tiraž30.000
ISSN2217-8058
Veb-sajthttps://www.nedeljnik.rs/

Nedeljnik je časopis koji izlazi svakog četvrtka u Republici Srbiji i predstavlja jedan od najznačajnijih srpskih nedeljnih listova. Osnovan je 28. decembra 2011. godine, a njegov glavni urednik je novinar i publicista Veljko Lalić.

Redakcija[uredi | uredi izvor]

Glavni urednik Nedeljnika je Veljko Lalić, a zamenik glavnog i odgovornog urednika je Branko Rosić.

Kolumnisti[uredi | uredi izvor]

Stalni kolumnisti Nedeljnika su novinarka Ljiljana Smajlović (predsednica Suda časti Udruženja novinara Srbije i nekadašnja glavna i odgovorna urednica lista „Politika”)[1], glavni urednik lista „Danas" Dragoljub Draža Petrović, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i istoričar Čedomir Antić, novinar i publicista Branko Rosić, Marko Prelić, književnik Srđan Valjarević i Veljko Lalić.

Stalni saradnici[uredi | uredi izvor]

Stalni saradnici Nedeljnika su književnik Muharem Bazdulj, Čedomir Antić, novinarka Danijela Isailović, pravnik i novinarka Duška Jovanić, književnik Aleksandar Đuričić i hrvatski novinar Darko Hudelist.

Intervjui[uredi | uredi izvor]

U gotovo svakom broju, Nedeljnik donosi opštinar intervju.

Do sada su objavljeni veliki intervjui: Džulijana Asanža, Leh Valense, Noama Čomskog, Stiva Džobsa, Majkla Blumberga, Karle del Ponte, Frensisa Fukujame, Petra A. Karađorđevića, Milana St. Protića, Milomira Marića, Emira Kusturice, Miroslava Miškovića, Vojislava Šešelja, vladike Grigorija, Mata Meštrovića (sina jugoslovenskog vajara Ivana Meštrovića), Gorana Živaljevića, Dragana Bujoševića, prof. dr Ivanke Popović, Ljubivoja Tadića, Željka Obradovića, Dušana Ivkovića, Predraga Danilovića, Vlada Divca, Aleksandra Saše Đorđevića, Žarka Paspalja...

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Nedeljnik je u oktobru 2016. g. objavio broj s naslovnom stranom „Izvinjavam se Srbiji” (zbog NATO agresije na SRJ) u kojoj je bio navodni intervju bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa (u jeku predsedničke kampanje za izbore koji su se održali mesec dana kasnije, na kojima je Tramp pobedio). Međutim, za taj intervju se se zvanično ispostavilo da je izmišljen i u potpunosti lažan.[2]

Publikacije[uredi | uredi izvor]

Istorija Republike Srpske[uredi | uredi izvor]

Nedeljnik je 2016. godine, izdao knjigu „Istorija Republike Srpske”, autora Čedomira Antića i Nenada Kecmanovića.

Pregovor je napisao prof. dr Darko Tanasković, a recenzenti su uz njega bili dr Aleksa Buha i dr Predrag J. Marković.

Saradnici na nastanku knjige su bili dr Vlade Simić, dr Nemanja Dević, dr Petar Ristanović, Vukašin Neimarević, Davor Strika, Stefan Blagić i Nataša Kecman.

Istoriografska izdanja[uredi | uredi izvor]

Nedeljnik je izdao tri serijala autorskih knjiga iz oblasti istoriografije.

Nemanjići - ljudi svoga vremena[uredi | uredi izvor]

Edicija knjiga „Nemanjići - ljudi svoga vremena” je izlazio 2018. godine, a svaka knjiga je štampana u 23.000 primeraka:

  1. Prve srpske dinastije, Predrag Komatina;
  2. Stefan Nemanja - utemeljenje dinastičkog legitimiteta, Milena Rapajić;
  3. Stefan Nemanjić - Prvovenčani kralj, Ivana Komatina;
  4. Kralj Milutin - brakovi kao sredstvo diplomatije, Milena Rapajić;
  5. Car Stefan Dušan - najveći uspon srpske srednjovekovne države, Kosta Nikolić;
  6. Vreme praznika i dokolice u Srbiji Nemanjića, Stanoje Bojanin.

Karađorđevići, vladari i ratnici[uredi | uredi izvor]

Edicija knjiga „Karađorđevići, vladari i ratnici” je izlazio 2018. godine, a svaka knjiga je štampana u 23.000 primeraka:

  1. Dinastija Karađorđević i utemeljenje moderne Srbije, Radoš Ljušić;
  2. Karađorđe, vožd naroda srpskog, Radoš Ljušić;
  3. Aleksandar Karađorđević, knez u senci istorije, Nebojša Jovanović;
  4. Kralj Petar Prvi, oslobodilac u doba srpske odiseje, Čedomir Antić;
  5. Kralj Aleksandar, pobednik, ujedinitelj, tragičar, Čedomir Antić;
  6. Petar Drugi, kralj u izgnanstvu, Dušan Babac.

Velike biografije: političari i revolucionari[uredi | uredi izvor]

Edicija knjiga „Velike biografije: političari i revolucionari” je izlazio 2020. godine:

  1. Josip Broz Tito: samoubistvo Jugoslavije, Zoran Panović;
  2. Milan Stojadinović: Ekonomski reformator ili profašistički premijer, Veljko Lalić;
  3. Milovan Đilas: Anatomija jednog disidenta, Marko Prelević;
  4. Aleksandar Ranković: Srpski mit, jugoslovenska tragedija, Veljko Miladinović;
  5. Dragoljub Draža Mihailović: Izdani saveznik, đeneral u arhivima CIA, Dušan Telesković.

Velike biografije: Najkontroverznije ličnosti[uredi | uredi izvor]

Edicija knjiga „Velike biografije: Najkontroverznije ličnosti” je izlazio 2020. godine:

  1. Duško Popov: Avanture pravog Džejmsa Bonda, Duška Jovanović;
  2. Stevica Marković: Najveća priča o prvom mangupu Beograda i Jugoslavije, Branko Rosić.
  3. Dragi Jovanović: Život i zločini srpskog Huvera, Veljko Lalić.

Dodaci[uredi | uredi izvor]

New York Times International Report[uredi | uredi izvor]

Dodatak "New York Times International Report" izlazi svakog drugog četvrtka uz Nedeljnik, a njegov urednik je Tom Brejdi.

Le Monde diplomatique[uredi | uredi izvor]

Dodatak "Le Monde diplomatique" izlazi svakog trećeg četvrtka uz Nedeljnik. Glavni i odgovorni urednik je Ivica Mladenović.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sud časti”. 
  2. ^ „Intervju Donalda Trampa i izvinjenje Srbiji – autentični, izmišljeni ili podmetnuti?”. Glas Amerike (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-04-28.