Nemenikuće
Nemenikuće | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Gradska opština | Sopot |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1992 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 29′ 28″ S; 20° 35′ 28″ I / 44.491166° S; 20.591166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Nemenikuće je naselje u Gradskoj opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1992 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nemenikuće se nalazi južno od Sopota. Nemenikuće su starije naselje. U njegovoj blizini ima tragova koji ukazuju da je tu bilo naselja još u srednjem veku. Ali ne možemo s pouzdanošću utvrditi kada je ovo naselje postalo.
Prve podatke o Nemenikućama imamo iz početka 18.veka. Znamo da je 1732.g. u Nemenikučama bilo 18 kuća i da je selo imalo crkvu „od rastovih dasaka, pokrivenu rastovim šindrom, bez svoda i neosvećenu.“ Po podacima iz literature može se zaključiti da je ova crkva podignuta oko 1708.g. Na karti iz doba austrijske vladavine (1718-1739.g.) zabeleženo je naseljeno mesto Neminikutie, koje je tada pripadalo gročanskom distriktu. Ovde se nalazi crkva Svetih apostola Petra i Pavla.[1]
Pred kraj 18.veka, za vreme austro-turskih ratova, stanovništvo je moralo napustiti selo i kriti se po zbegovima, a meseca jula 1788.g. prebeglo je „preko“ (Banat).[2] Kasnije se najveći deo stanovništva povratio, a dolazili su i novi doseljenici u sve većem broju. Godine 1818. Nemenikuće su ulazile u sastav Vićentijeve knežine i tada je u selu bilo 57 kuća. Godine 1822. selo je imalo 63, a 1846. 99 kuća. Po Popisu iz 1921. godine Nemenikuće su imale 351 kuću sa 1960 stanovnika.
Za najstariju porodicu smatraju se Vidakovići, od kojih danas nema potomaka u Nemenikućama. Od ovih je poznati pisac Milovan Vidaković, koji se rodio u Nemenikućama 1780.g. Vidakovići su starinom „od Drine reke, iz mesta Loznice“, odakle su pobegli „zbog buna i nemira“ U stare porodice ubrajaju se i Đorđevići (Zećevići). Ostale su porodice mlađih doseljenika. (podaci krajem 1921. godine).[3] [4]
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Poznata je crkva u Nemenikuću posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu u kojoj je Arsenije III Čarnojević poslednji put pričestio Srbe pre prelaska u Austrougarsku. Crkva je ekranizovana u TV seriji „Greh njene majke“.[5] Ovoj crkvi su "od davnine" pripadali i Sopot i Ropočevo, do 1936.[6] U ovom selu je takođe rođen srpski književnik Milovan Vidaković, začetnik romana u modernoj srpskoj književnosti.
Ataru sela pripada i Manastir Kastaljan, a od zaštićenih spomenika kulture tu se nalazi i Stara kuća porodice Žujović. Žujovići su bili poznata porodica tokom 19. i 20. veka. Ovde se nalazi Kleopatrina česma.
Od 2010. godine na Petrovdan, 12. jula, tokom manifestacije Dani Milovana Vidakovića, a u okviru programa Petrovdan u porti nemenikućke crkve uručuje se književna nagrada „Moma Dimić”.[7] Nagradu koja nosi ime poznatog srpskog književnika i prevodioca Mome Dimića (1944-2008), koji je plodnu karijeru započeo pre više od pola veka romanom Živeo život Tola Manojlovića, ustanovljena je na predlog Biblioteke „Milovan Vidaković" u Sopotu i Gradske opštine Sopot.[8]
Program Petrovdan u porti nemenikućke crkve[uredi | uredi izvor]
-
Petrovdan u porti nemenikućke crkve
-
Dodela nagrade „Moma Dimić” piscu Goranu Gociću 2018. godine
-
Nastup Divne Ljubojević i hora „Melodi” 2018. godine
-
Izložba radova likovne kolonije „Tresije - Nemenikuće” 2018. godine
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Nemenikuće živi 1641 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (39,0 kod muškaraca i 42,5 kod žena). U naselju ima 614 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,35.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 8 | 5 | ||
80+ | 18 | 26 | ||
75—79 | 31 | 48 | ||
70—74 | 59 | 77 | ||
65—69 | 61 | 63 | ||
60—64 | 46 | 75 | ||
55—59 | 44 | 54 | ||
50—54 | 76 | 58 | ||
45—49 | 94 | 72 | ||
40—44 | 82 | 69 | ||
35—39 | 67 | 77 | ||
30—34 | 65 | 55 | ||
25—29 | 63 | 67 | ||
20—24 | 73 | 53 | ||
15—19 | 72 | 59 | ||
10—14 | 64 | 64 | ||
5—9 | 72 | 44 | ||
0—4 | 48 | 49 | ||
Prosek : | 39,0 | 42,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 859 | 239 | 557 | 41 | 19 | 3 |
Ženski | 858 | 115 | 551 | 165 | 23 | 4 |
UKUPNO | 1.717 | 354 | 1.108 | 206 | 42 | 7 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 443 | 134 | 0 | 1 | 99 |
Ženski | 263 | 135 | 0 | 1 | 21 |
UKUPNO | 706 | 269 | 0 | 2 | 120 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 9 | 10 | 38 | 6 | 69 |
Ženski | 1 | 2 | 30 | 6 | 2 |
UKUPNO | 10 | 12 | 68 | 12 | 71 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 10 | 21 | 5 | 8 |
Ženski | 2 | 7 | 8 | 8 | 27 |
UKUPNO | 4 | 17 | 29 | 13 | 35 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 9 | 0 | 0 | 22 | |
Ženski | 4 | 0 | 0 | 9 | |
UKUPNO | 13 | 0 | 0 | 31 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Nemenikućama (Kalenić, broj 1/1988, str. 9-10)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 09. 2019. g. Pristupljeno 17. 03. 2019.
- ^ „Uskršnji post u kosmajskom zbegu”. Politika. 18. 4. 2022. Pristupljeno 28. 4. 2022.
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26.dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj ) i iz „Letopisa“ opštine Nemenikuće.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ Reportaža o snimanju TV serije u porti crkve u Nemenikućama http://www.pouke.org/news.php?do=view&id=268&cid=1[mrtva veza]
- ^ "Politika", 2. nov. 1936
- ^ „KONKURS za dodelu KNJIŽEVNE NAGRADE MOMA DIMIĆ za 2016/2017. godinu”. Portal javnih nabavki. Pristupljeno 13. 7. 2018.
- ^ „Mihajlo Pantić prvi dobitnik Nagrade „Moma Dimić“”. Politika. 9. 7. 2010. Pristupljeno 13. 7. 2018.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.