Nermiđ

Koordinate: 45° 13′ 45″ S; 21° 51′ 49″ I / 45.229167° S; 21.863611° I / 45.229167; 21.863611
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nermiđ
Nermed
Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugKaraš-Severin
OpštinaKaraševo
Stanovništvo
 — (2011)535
Geografske karakteristike
Koordinate45° 13′ 45″ S; 21° 51′ 49″ I / 45.229167° S; 21.863611° I / 45.229167; 21.863611
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina271 m
Nermiđ na karti Rumunije
Nermiđ
Nermiđ
Nermiđ na karti Rumunije
Ostali podaci
Poštanski broj327067
Pozivni broj0255
Registarska oznakaCS

Nermiđ (rum. Nermed) je naselje u opštini Karaševo, okrug Karaš-Severen u Rumuniji.[1][2] Prema popisu iz 2011. godine u naljelju je bilo 535 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 271 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nermiđ se prvi put pominje u srednjovekovnim dokumentima 1723. i 1761. godine kao Nermy, zatim 1796. godine kao Nermed, 1828. i 1851. godine kao Nermeth, a danas je zvanični rumunski naziv Nermed. U pojedinim radovima se tvrdi, ali bez navođenja izvora, da je Nermiđ kao naselje postojalo još 1474. godine (Nermigh).[3]

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto su naselili Karaševci, koje su mađarski istoričari uvršćavali među Srbe.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 596 stanovnika,[4] a većinsko stanovništvo su bili Karaševci, etnička grupa srpskog govornog područja, koji se uglavnom deklarišu kao Hrvati, a manji deo kao Karaševci i Srbi.

Etnički sastav prema popisu iz 2002. godine[4]
Hrvati (Karaševci)
  
583 97,8%
Rumuni
  
9 1,5%

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Frančisk Đurasa, rumunski advokat

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  2. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  3. ^ Radan 2017, str. 305.
  4. ^ a b „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Radan, Mihaj N. (2017). Karaševska etnička enklava kroz vreme: od tvrdog konzervativizma do naglašene liberalizacije. Beograd. str. 299—319. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]