Pređi na sadržaj

Novo Lanište

Koordinate: 44° 01′ 30″ S; 21° 14′ 11″ I / 44.025° S; 21.236333° I / 44.025; 21.236333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novo Lanište
Pogled na selo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPomoravski
GradJagodina
Stanovništvo
 — 2022.Pad 507
Geografske karakteristike
Koordinate44° 01′ 30″ S; 21° 14′ 11″ I / 44.025° S; 21.236333° I / 44.025; 21.236333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina107 m
Novo Lanište na karti Srbije
Novo Lanište
Novo Lanište
Novo Lanište na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj35271
Pozivni broj035
Registarska oznakaJA

Novo Lanište je naseljeno mesto grada Jagodine u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 507 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 618 stanovnika), udaljeno je 7 km od Jagodine. Kroz Novo Lanište prolazi železnička pruga Beograd - Niš, dok Auto-put Beograd - Niš, prolazi pored sela.

Između Novog i Starog Laništa protiče reka Belica koja se nedaleko od sela uliva u Veliku Moravu.

Ovde se nalaze Zapis hrast kod crkve (Lanište), Zapis hrast kod starog groblja (Lanište), Zapis hrast kod stare crkve (Lanište).

Istorija

[uredi | uredi izvor]

U Laništu, na obodu sela u potesu „Gradac“, pronađeni su dokazi o postojanju ljudskih naselja iz vremena Tribala, na prelazu iz gvozdenog u bronzano doba.

Današnje stanovništvo Laništa se uglavnom naselilo u vremenu Prvog srpskog ustanka, mada je selo postojalo i mnogo ranije, jer se pominje u više turskih popisa naseljenih mesta iz XVI veka, kao i austrijskom popisu iz 1718. godine.. Pored Crkve Velikomučenice Marine, pronađeni su ostaci temelja iz XIII veka, iz vremena dinastije Nemanjića, kao i novac iz tog perioda.

Prvo stanovništvo Laništa se naselilo u samoj blizini Velike Morave u potesu „Krive bare“, ali se zbog čestih poplava pomeralo dalje od reke, dok se jedan deo stanovništva naseljava na levoj obali reke Belice ispod brda. Tako da su se vremenom u Laništu formirale tri fizički odvojena dela sela, na desnoj obali reke Belice, Donja mala i na levoj obali Gornja mala i Obreška mala (nazvana po doseljenicima iz sela Obrež kod Varvarina). Svoju prvu crkvu, posvećenu Uspenju Presvete Bogorodice, Lanište dobija 1939. godine[1]. Prema novinskom napisu, seljaci su 1935. kopali na mestu zvanom Crkvine, pošto ih je na to uputio san jednog starca, i nakon što su pronašli neke ostatke počeli zidanje crkve, koja je krajem godine bila pokrivena trskom.[2]

Iz sela je bio general Vukoman Aračić (* 1850 - † 1915), po njemu se železnička stanica Lanište, u periodu od 1919. do 1945. nazivala Aračićevo.[3]

Nakon Drugog svetskog rata, opština Svetozarevo donosi odluku da se Lanište podeli na dva sela i to Novo Lanište (nastaje od Gornje Male i Obreške male) i Staro Lanište (nastaje od Donje male).

Na popisu iz 1948. godine selo Lanište popisano je po prvi put odvojeno, kao Novo Lanište i Staro Lanište. Ova odluka SO Svetozarevo je ozvaničena u službenom glasniku NR Srbije, 1955. godine.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Crkva Svete velikomučenice Marine

Samo selo se nalazi većim delom ispod brda koje se pruža kao ogranak Lipara tj. Crnog Vrha, a manjim delom u beličkoj dolini. Novo Lanište leži na 44° 01' 50' ' SGŠ i na 21° 14' 18' ' istočne geografske dužine, na prosečnoj nadmorskoj visini od 107 metara, najviše do 160 m. Sa Jagodinom je povezano regionalnim putem kao i železničkom prugom.

Kroz Novo Lanište prolazi elektrificirana železnička pruga duplog koloseka kojom se srednja i centralna Evropa povezuju sa južnom Evropom i Azijom, a u neposrednoj blizini je i međunarodni auto-put E-75.

Selo je timočkog tipa i spada u sela srednje zbijenosti. U okviru sela postoje delovi sa svojim nazivima kao što su: „Crna bara“, „Potok“, „Simina Đula“, a atar sela se završava Lukinom kosom gde se i nalazi crkva Svete velikomučenice Marine.

Atar sela se graniči sa istoka Starim Laništem, s juga Bukovčem i Ribnikom, sa zapada Liparom a na severu Velikom Moravom (sa druge strane reke su sela Rajkinac i Duboka), na severu sa Bagrdanskim atarom.

Ostalo

[uredi | uredi izvor]

Od javnih objekata u selu postoji prodavnica mešovite robe, železnička stanica Lanište, dva autobuska stajališta, tri crkve, fudbalski klub, Dom kulture, Penzionerski klub.

U Novom Laništu je rođen veliki srpski general i vojskovođa Vukoman Aračić (18501915).

Značajni datumi

[uredi | uredi izvor]
1884. g Izgradnja železničke pruge Beograd-Niš i njen prolazak kroz Lanište
1955. g Elektrifikacija sela
1990. g Telefonska centrala
2010. g Vodovodna i gasovodna mreža

Demografija

[uredi | uredi izvor]

Stanovnici Novog Laništa su srpske nacionalnosti i pravoslavne su vere.

Selo Lanište, je odlukom SO Svetozarevo, na popisu 1948. godine, podeljeno na Novo Lanište i Staro Lanište, a 1955. godine godine selo je i zvanično administrativno podeljeno. Prema popisu iz 1930. godine u Laništu je živelo 1.704 stanovnika. U naselju Novo Lanište ima 608 stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,3 godina (43,0 kod muškaraca i 45,5 kod žena). U naselju ima 250 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,78.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2011. godine), a od popisa 1961. godine, primećen je pad u broju stanovnika, kako zbog migracija tako i zbog niske stope nataliteta.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 991
1953. 1.048
1961. 1.055
1971. 940
1981. 826
1991. 752 748
2002. 694 727
2011. 608
2022. 507
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[5]
Srbi
  
689 99,27%
Makedonci
  
2 0,28%
nepoznato
  
3 0,43%
Lanište u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[6]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 80 82 86 83 81 86 85 87 91 90 92 91
Poreske glave* - 111 90 83 90 92 97 94 92 93 91 86
Aračke glave** 130 178 182 182 187 201 209 227 231 238 245 241
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina

Rezultati popisa u drugoj polovini 19. veka

1831. 1839. 1859. 1866. 1892.
Broj kuća 98 97 135 136 180
Broj poreskih glava - - 179 182 225

Da bi izračunali koliki je broj stanovnika, potrebno je broj poreskih glava pomnožiti sa koeficijentom 4,75 (koji važi za Jagodinu i okolinu).

Stanovništvo prema polu i starosti[7]
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 198 215 240 245 235 226 250


Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosek
Broj domaćinstava 51 86 32 49 16 13 3 0 0 0 2,78
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 297 87 184 14 12 0
Ženski 303 36 186 70 11 0
UKUPNO 600 123 370 84 23 0
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja, popis 2002.
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija
Muški 147 17 0 0 71
Ženski 59 10 0 0 24
Ukupno 206 27 0 0 95
Pol Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 1 8 12 1 11
Ženski 0 1 8 4 1
Ukupno 1 9 20 5 12
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad
Muški 0 1 4 2 9
Ženski 0 2 0 4 3
Ukupno 0 3 4 6 12
Pol Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 4 0 0 6
Ženski 0 0 0 2
Ukupno 4 0 0 8

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 17. 01. 2018. g. Pristupljeno 16. 01. 2018. 
  2. ^ "Vreme", 4. jan. 1936
  3. ^ "Vreme", 26. okt. 1935, str. 5 i 6
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]