Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa ОДКБ)
Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti
rus. Организация Договора о коллективной безопасности
Zastava Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbednosti
Amblem organizacije
Zemlje članice u zelenoj boji
SkraćenicaODKB
Osnovana15. maj 1992. (kao Ugovor o kolektivnoj bezbednosti)
7. oktobar 2002. (kao Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti)
Datum osnivanja15. maj 1992. (kao Ugovor o kolektivnoj bezbednosti)
7. oktobar 2002. (kao Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti)
Tipvojni savez
SedišteMoskva,  Rusija
Članovi
1 posmatrač
Službeni jeziciruski
Generalni sekretarBelorusija Stanislav Vasiljevič Zas
Veb-sajtwww.odkb-csto.org

Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (rus. Организация Договора о коллективной безопасности), poznata po svom akronimu ODKB (od rus. ОДКБ),[note 2] ređe Taškentski pakt ili Taškentski ugovor, regionalna je međunarodna organizacija nastala na prostoru bivšeg SSSR, koja se bazira na bezbednosno-vojnoj saradnji. Ovo je oblast koja je delimično zastupljena i u okviru Zajednice nezavisnih država (ZND). Pored Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), gde osovina PekingMoskva zajedno sa srednjoazijskim zemljama postsovjetskog prostora gradi bezbednosni savez Evroazijskog značaja, ODKB predstavlja užu vojno-bezbednosnu alijansu važnih država postsovjetskog prostora ODKB.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti je formirana u više etapa:

  • 15. maja 1992. formiran je osnivački akt Dogovora o kolektivnoj bezbednosti.
  • 1. novembra 1995. Dogovor o kolektivnoj bezbednosti registrovan u Sekretarijatu OUN, čime je dobio međunarodno-pravnu dimenziju.
  • Svoju završnu formu ustrojstva i sadašnji naziv Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti dobila je 18. septembra 2003.
  • 2. decembra 2004. Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti je dobila status posmatrača, dakle pravnog lica i naddržavnog tela u Generalnoj skupštini OUN.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Najveći vojni savezi:
  NATO, CSDP
  SCO, CSTO
  PSC
  SADC

Generalni sekretar ODKB je Stanislav Vasiljevič Zas, beloruski diplomata. ODKB čine kao punopravne članice:

Zemlje posmatrači:

Bivše članice:

Bivše zemlje posmatrači:

Nove države ili potencijalni kandidati, pregovori su u toku članstva:

  •  Egipat (Pregovori se vode od 24. oktobra 2012. do decembra 2013. godine i 2. februara 2015)
  •  Indija (Pregovori se vode od 2013. godine)
  •  Iran (Pregovori se vode od decembra 2014. godine)

Ovo je prevashodno vojni savez zemalja postsovjetskog prostora. Postoji tendencija da se ODKB i ŠOS spoje u jedan bezbednosno-vojni savez, a već sada sarađuju.

Prema osnivačkim i zvaničnim aktima ODKB ima „Ciljeve održavanja mira, međunarodne i regionalne bezbednosti i stabilnosti, zaštita na kolektivnoj osnovi nezavisnosti, teritorijalne celovitosti i suvereniteta zemalja-članica, prioritet je u primeni opšte prihvaćenih političkih sredstava. ODKB deluje, na očuvanju demokratskog poretka, osnovanog na opštepriznatim principima međunarodnog prava. Osnovni pravci delatnosti ODKB je razvijanje višestrane političke saradnje, razvijanje i saradnja u vojnoj oblasti, protivdejstvo međunarodnom terorizmu i ekstremizmu, nezakonitoj trgovini narkotika, oružja i drugih sredstava ugrožavanja.”

Kada su u pitanju tela ODKB predsednici država članica zajedno sa Generalnim sekretarom ODKB čine Savet kolektivne bezbednosti. Postoji i parlamentarna Skupština ODKB i više koordinacionih tela. Važna je Komisija po vojno ekonomskoj saradnji MKVS, pri samoj upravi ODKB. Na nešto nižem nivou su Saveti koji čine ministri inostranih dela članica ODKB, Saveti ministra odbrane, te Komitet sekretarijata saveta bezbednosti. Pri Savetu ministara inostranih dela deluje posebno telo Radna grupa za Avganistan. Pri komitetu sekretarijata Saveta bezbednosti se nalazi Radna grupa eksperata za borbu protiv terorizma, a pri Savetu ministara odbrane se nalazi telo Objedinjenog štaba odbrane ODKB i Kolektivna sila ODKB. Na još nižem nivou se nalazi Stalni savet pri ODKB, koji ima svoj Sekretarijat koji ima svoje niže strukture poput Obaveštajne strukture, Naučno-ekspertskog saveta i Međunarodnog antiterorističkog mediaforuma.

Oblast saradnje[uredi | uredi izvor]

Po programskim principima ODKB jasno su precizirani oblici vojne saradnje:

  • Institucionalno preciziranim redovnim konsultacijama i kooperacijom o pitanju vojnog ustrojstva i naoružanja, te celokupne vojne sile zemalja-članica;
  • Zajedničkim vojnim pripremama i manevrima, stavljanja po potrebi u viši nivo bojeve gotovosti;
  • Postizanje kooperacije i saradnje u izgradnji vojne infrastrukture, vazdušnog i vodenog prostora zemalja-članica;
  • Saglasnost u strateškim i operativnim poduhvatima, operativnim obuhvatanjem odbrane teritorija zemalja-članica ODKB;
  • Saglašavanje sastava i dislokacije oružane sile država-članica, prestrojavanje vojske u regionu i celine zajedničke odbrane;
  • Saglašavanje stvaranja objedinjenog sistema zajedničke odbrane u regionu;
  • Proviđenje operativne i bojeve spremnosti oružane sile i drugih vojnih sredstava zemalja-članica ODKB.
  • Izrada zajedničkih normi država i korišćenja materijalnih sredstava u interesu ODKB;

Kada je pak u pitanju vojno-politička saradnja ona je definisana sledećim tačkama:

  • Učešće zemalja-članica ODKB samostalno i sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u sistemu kolektivne bezbednosti Evrope i Azije;
  • Koordinacija dejstava po realizaciji razrade novih međunarodnih dogovora po uslovima razoružanja i kontroli nad naoružavanjem;
  • Realizacija mera dogovora u vojnoj oblasti;
  • Ustanovljavanje i razvitak ravnopravnih partnerskih odnosa s NATO i drugim vojno-političkim organizacijama i regionalnim strukturama bezbednosti, pravljenih na efektivnom rešavanju zadataka na održavanju mira;
  • Provođenje operacija za održavanje mira po rešenjima Saveta Bezbednosti OUN, OEBS, u skladu sa međunarodnim obavezama;
  • Usaglašavanje zemalja-članica ODKB po pitanju odbrane njihovih spoljnih granica;

Pored navedenih statutom određenih bazičnih elemenata saradnje u okviru ODKB, precizirana je i vojno-tehnička saradnja, vojno-ekonomska saradnja, obezbeđenje granica, zajedničko obrazovanje i dodatna edukacija kadrova za bezbednosno-vojna pitanja, borba sa međunarodnim terorizmom. U okviru borbe sa međunarodnim terorizmom usvojena je 2008. četvorogodišnja zajednička strategija za period do 2012, gde se predviđa i sadejstvo sa ZND, ŠOS, EvrAzES. Naročito je apostrofirana zaštita od trgovine narkoticima, ali i drugim oblicima kriminala i međunarodnog terorizma koja ugrožava zemlje ODKB iz Avganistana, uprkos činjenici da se tamo još od 2001. godine nalaze trupe SAD i njegovih saveznika. Naglašava se da se upravo u tom periodu opasnost po region prevashodno od trgovine narkotika, ali u manjoj meri i drugih oblika kriminala i međunarodnog terorizma čak povećala. Apostrofirana je i trgovina ljudima koja potiče iz Avganistana i zahvata i druge zemlje regiona, protiv čega su udružene bezbednosne snage ODKB postigle opipljive rezultate. Posebno telo za borbu protiv terorizma i narkokrijumčarenja je Međunarodni antiteroristički Mediaforum (MAMF) koji deluje pri visokim telima ODKB, konkretno Savetom ministara odbrane i Savetom ministara inostranih poslova.

Parlamentarna skupština ODKB je formirana kao posebno telo novembra 2006. Za njenog predsednika imenovan je Predsednik ruske Dume B. V. Grizlov. Predstavnici Parlamentarne skupština ODKB često obilaze trusna mesta postsovjetskog prostora, uključujući spoljne granice članica, naročito prema području Kavkaza i srednjoj Aziji. Naučno-ekspertni Savet ODKB predstavlja telo koje objedinjava naučno istraživački rad u oblasti bezbednosti i vojnih pitanja.

Na svojoj skupštini početkom septembra 2006, u deklaraciji ODKB je apelovao da prostor Centralne Azije bude zona nenuklearnog oružja.

Aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Samit 2014 godine

Početkom septembra 2008. u Moskvi je održana redovna skupština ODKB, na kojoj je mesto predsedavajućeg Saveta kolektivne bezbednosti preuzeo predsednik Jermenije Serž Sargasjan. U deklaraciji Moskovske skupštine ODKB između ostalog se „poziva NATO alijansa od strane ODKB da se uzdrži od daljeg širenja na istok i najavljene instalacije antiraketnog štita u Evropi.” U nastavku deklaracije daje se faktička podrška avgustovskoj akciji Rusije na Kavkazu i opominje Gruzija. U daljem tekstu deklaracije najviše telo ODKB se kritički osvrnulo na stanje u Iraku i Avganistanu, s tim da je posebno ukazalo na rast proizvodnje i distribucije droge heroina iz Avganistana. Po pitanju Irana, apelovalo se na mirno rešavanje problema, da Iran ima pravo na istraživanja u prilog mirnodopskog korišćenja nuklearne energije i podržalo pregovore sa međunarodnim predstavnicima, uključujući i poverenje u kontrolore iz OUN po ovom pitanju.

Tokom 2009. ODKB je imao pojačanje aktivnosti, tako da je 4. februara održana vanredna skupština u Moskvi, a redovno zasedanje Saveta kolektivne bezbednosti održano je ponovo u Moskvi 14. juna, da bi 31. jula šefovi država-članica održali neformalni sastanak ODKB u Kirgiziji. Akcenat je bio na formiranju najvišeg zajedničkog tela za ustrojstvo zajedničke informacione politike zemalja-članica ODKB.

Od 2007. godine se svakog leta održavaju skupovi „omladine patriotskih i vojno-sportskih organizacija zemalja-članica ODKB”. Tom prilikom se obično izvode i vežbe specijalnih jedinica pri MUP zemalja-učesnica.

Vežbe[uredi | uredi izvor]

ODKB održava godišnje vojne komandne vežbe za zemlje ODKB-a kako bi imale priliku da unaprede međuorganizacijsku saradnju. Najveća takva vežba održana je u južnoj Rusiji i centralnoj Aziji 2011. godine, u kojoj je učestvovalo više od 10.000 vojnika i 70 borbenih aviona.[3] Za raspoređivanje vojnih baza treće zemlje na teritoriji država članica ODKB potrebno je dobiti zvaničnu saglasnost svih njenih članica.[4] Takođe se koristi sistem „rotacionog predsedništva” u kome se država koja vodi ODKB smenjuje svake godine.[5]

Scenariji vežbi su grupisani oko:[6]

  • Komandno-postne vežbe „Saradnja” kolektivnih snaga operativnog reagovanja,
  • Specijalni manevri „Pretraga” uz učešće obaveštajnih snaga,
  • Vežbe materijalno-tehničkog snabdevanja „Ešelon”.
  • „Frontier”
  • „Izdržljivo bratstvo”

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Did not sign original treaty[1]
  2. ^
    • jerm. Հավաքական անվտանգության պայմանագրի կազմակերպություն
    • blr. Арганізацыя Дамовы аб калектыўнай бясьпецы
    • kaz. Ұжымдық қауіпсіздік туралы шарт ұйымы
    • kirg. Жамааттык коопсуздук жөнүндө келишим уюму
    • rus. Организация Договора о коллективной безопасности (rus. ОДКБ)
    • tadž. Созмони Аҳдномаи амнияти дастаҷамъӣ

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Multilateral Treaty on collective security. Concluded at Tashkent on 15 May 1992. Correction of 18 May 1995 of the above-mentioned Treaty. Correction of 9 October 1995 of the above-mentioned Treaty” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 9. 1. 2022. g. 
  2. ^ Obydenkova, Anastassia (23. 11. 2010). „Comparative regionalism: Eurasian cooperation and European integration. The case for neofunctionalism?”. Journal of Eurasian Studies. 2 (2): 91. doi:10.1016/j.euras.2011.03.001Slobodan pristup. 
  3. ^ Miller, Jonathan Berkshire (23. 9. 2011). „Russia Launches War Games”Neophodna novčana pretplata. The Diplomat. Arhivirano iz originala 26. 9. 2011. g. Pristupljeno 26. 9. 2011. 
  4. ^ Radyuhin, Vladimir (22. 12. 2011). „CSTO tightens foreign base norms”Neophodna novčana pretplata. The Hindu. Arhivirano iz originala 14. 2. 2013. g. Pristupljeno 22. 12. 2011. 
  5. ^ „Kyrgyzstan to take over CSTO presidency after Moscow summit in December”. TASS. Arhivirano iz originala 27. 5. 2013. g. Pristupljeno 2. 1. 2013. 
  6. ^ „Russian-Led CSTO To Hold Military Maneuvers In Central Asia In October”. Radio Free Europe/Radio Liberty. 29. 4. 2022. Arhivirano iz originala 7. 6. 2022. g. Pristupljeno 7. 6. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]