OŠ „Jan Amos Komenski” Kulpin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Osnovna Škola Jan Amos Komenski u Kulpinu

Osnovna škola „Jan Amos Komenski“ je obrazovna ustanova sa osnovnim obrazovanjem u Kulpinu na dva nastavna jezika srpskim i slovačkim jezikom[1].

Istorija škole[uredi | uredi izvor]

Prva škola u Kulpinu osnovana je pre više od dva i po veka (1754) godine kao pravoslavna crkvena srpska škola a malo zatim (1789). godine osnovana je i prva takođe crkvena evangelička slovačka škola[1].

Ženska škola zadužbina Georgija Brankovića izgrađena 1899. godine

Arhiva Bačke episkopije je izgorela u ratu 1848/49 pa je teško odgovoriti na pitanja o tome ko je osnovao prvu školu ali u svakom slučaju to su bile crkvene vlasti i porodica Stratimirović jer je njihov uticaj u ovom mestu bio ogroman. Nastava je u ovo vreme bila crkvenog karaktera i nisu postojali učitelji koji su specijalizovani za školu već su nastavu vršili sveštenici. Knjige su bile poseban problem i rimokatolička vlast do 1770. godine nije dozvoljavala da se štampaju na crkvenoslovenskom jeziku. Znanje nastavnika obuhvatalo je čitanje pisanje i pojanje.

Prva slovačka bogomolja, škola, a kasnije parohija koju je 1823. godine izgradio Jozef Kula na mestu slovačke škole u Kulpinu. U ovoj zgradi je stanovao i Feliks Kutljik I I za vreme svojeg delovanja u Kulpinu (18761890)

Posebno značajna kulpinska ličnost, nesumnjivo je Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Georgije Branković. On je rođen u Kulpinu 13. marta 1830. godine u svešteničkoj porodici, a kao Patrijarh je izgradio srpsku žensku školu i poklonio školi 30 jutara zemlje, na ime izdržavanja škole.

O slovačkoj prvoj školi ima nešto viče podataka. U skladu sa objektivnim okolnostima Kulpin je spadao među naselja koja su prvo dobila školu a zatim samostalni crkveni zbor evangeličke crkve. Iako su Stratimirovići dali plac za prvu slovačku crkvu i određeno zemljište platu učitelja morali su da obezbede podanici koji su bili siromašni i opterećeni doprinosima vlastele i petrovačke evangeličke crkve kojoj su pripadali. Petrovački svešenik Stehlo je do svoje smrti vodio računa o svim učiteljima u školi i nastavi koje je bila crkvena. Prva slovačka zgrada je bila od zemlje kao i sve druge kuće pokrivena trskom i nalazila se na mestu na kojem je kasnije podignuta slovačka bogomolja koja je bila kasnije i čkola i posle parohija kada je došao sveštenik Feliks Kutlik I 1876. godine koji se bavio i istorijom Kulpina[1]. Prvi učitelj u ovoj školi od 1789- 1796. bio je Jan Lisi o kome kao i o njegovom radu u školi ima malo podataka.[1]

Tokom istorije, lokacija škola se menjala mnogo puta a nastava se izvodila u nekoliko prilagođenih objekata na raznim mestima, sve do 1983. godine kada je izgrađena nova, savremena školska zgrada. Godine 1965. godine škola dobija naziv (po slavnom češkom pedagogu Janu Amosu Komenskom). I pored brojnih reformi, ova škola je uvek zadržala duh tolerancije, dvojezičnosti i međusobnog uvažavanje, kao i poznavanje kulture jezika oba naroda (Slovaka i Srba), koji žive u Kulpinu.

Nastava i oprema škole[uredi | uredi izvor]

U okviru zgrade nalazi se i nekoliko novih učionica, prilagođenih zahtevima savremene nastave (multimedijalna učionica, informatički kabinet, biblioteka, koja broji oko 12.000 knjiga što na srpskom što na slovačkom jeziku). Godine 2006. je otvorena nova fiskulturna sala, opremljena savremenim nastavnim sredstvima, sa svim pratećim prostorijama.

U školi je zaposleno 26 nastavnika, (svi nastavnici imaju visoku stručnu spremu), strčni saradnik, knjogovođa, sekretar, kuvarica servirka i 4 radnika – tehničko osoblje.

U školskoj 2007/2008.godini upisano je 244 učenika, raspoređenih u 16 odeljenja. Nastavu na srpskom nastavnom jeziku pohađa 73 učenika a na slovačkom nastavnom jeziku 171 učenik.

Specifičnosti[uredi | uredi izvor]

Svi učenici škole aktivno koriste oba nastavna jezika, te im je time olakšana prohodnost za dalje školovanje i na srpskom i na slovačkom nastavnom jeziku. Na taj način učenici ove škole upisuju srednje stručne škole i u Slovačkoj Republici.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g #SPOMENICA 1789-1989, 200 godina čkole u Kulpinu, Miroslav Krivak 1989. Kulpin

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Miroslav Krivak, SPOMENICA 1789-1989, 200 godina škole u Kulpinu, 1989. Kulpin
  • DrSc Ján Babiak, Príchod a prvé roky života Slovákov v Kulpíne-Kulpínsky matiôiar, Časopis MOMS v Kulpíne č. 5 31.júla 2005 Kulpin 2005. godine
  • Samuel Čelovský, Kulpínska kronika Felixa Kutlíka z rokov 1876- 1890 , Zborník SVS –Separát 3/1981 , Novi Sad 1981.godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]