Обични црни граб
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
| Crni grab | |
|---|---|
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| (nerangirano): | |
| (nerangirano): | |
| (nerangirano): | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | O. carpinifolia
|
| Binomno ime | |
| Ostrya carpinifolia | |
| Rasprostranjenost | |
Crni grab[1] (lat. Ostrya carpinifolia) je jednodomo drvo iz porodice Betulaceae. To je jedina vrsta roda Ostrya, koja je poreklom iz Evrope.
Ime
[uredi | uredi izvor]Drvo je veoma teško i čvrsto. Naučno ime roda Ostrya potiče od grčke reči ostrua, „kao kost”, a odnosi se na tvrdoću drveta.
Distribucija
[uredi | uredi izvor]Crni grab se javlja u Italiji, Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj, južnoj Švajcarskoj i Turskoj.
Nalazi se na srednjim visinama, na jugu Italije i Sicilije, na jugu Apeninskog mešovitog planinskog šumskog ekoregiona u Biomu mediteranskih šuma i žbunja.
Opis
[uredi | uredi izvor]Crni grab je listopadno drvo koji može dostići i 24 m. Ima konusnu ili nepravilu krunu i perutavu, grubu koru, lišće slično brezi dužine od 3–10 cm.
Cveće se pojavljuju u proleće, sa muškim resama dugim od 5–10 cm i ženskim resama dugim od 2–5 cm. Plodovi su male orašice grupisane u viseće grozdove, koji su dugi od 3–8 cm i koji sadrže 6—20 semena; svako seme je dugo 2–4 mm, potpuno zatvoreno.
Galerija
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Biološka raznovrsnost Srbije”. bioras.petnica.rs. Arhivirano iz originala 23. 07. 2018. g. Pristupljeno 23. 07. 2018.