Obrva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Obrva
Obrva i oko čoveka
Detalji
Identifikatori
Latinskisupercilium
MeSHD005138
TAA15.2.07.023
A16.0.00.017
FMA54237
Anatomska terminologija

Obrva ili veđa je oblast gustih, nežnih dlaka iznad oka koja prati oblik niže granice obrvnog grebena kod nekih sisara. Hipotetski, njihova glavna uloga je u sprečavanju da znoj, voda i druge neželjene materije dospeju u očnu čašicu, ali one su takođe važne i u ljudskoj komunikaciji i facijalnoj ekpresiji. Nije retka pojava kod ljudi – žena konkretno – da modifikuju obrve u smislu dodavanja dlaka, uklanjanja, šminke, tetoviranja ili pirsinga.

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Fizičke[uredi | uredi izvor]

Popularno se veruje da je glavna uloga obrve da spreči vlaženje, većinom slanim znojem i kišom, od padanja u oči (iako ova sugestija nikad nije stavljena na nivo naučne hipoteze). Tipični iskrivljeni oblik obrve (sa iskrivljenjem sa strane) i smer u kojem su dlake obrve usmerene, omogućava da vlaga teži da se sliva sporednim putevima oko očiju, sa strane glave i nosa. Blago ispupčen greben obrve savremenih ljudi takođe može da služi i kao odbrambena struktura od vlage. Desmond Moris, diskutujući moguću ulogu obrva u ljudskoj evoluciji, kritikovao je ovu sugestiju kao ne-efektivnu[1] i predložio je primarna funkcija obrva da signalizuje promene raspoleženja ljudi. Zajedno sa grebenom obrva, obrve takođe zasenjuju oči od sunčeve svetlosti. Obrve takođe sprečavaju da prljavština kao što je perut i drugi mali objekti upadnu u oči, takođe omogućujući senzitivan osećaj za detektovanje ojekata u blizini oka, kao što su mali insekti.

Fiziološka[uredi | uredi izvor]

Obrve imaju važnu olakšavajuću ulogu u komunikaciji, pojačavajući izraze, kao što su iznenađenje ili bes. Mnogi umetnci za šminku gledaju na obrve kao važnu odliku u definisanju lica. Obrve oblikuju ljudsko lice i definišu nečije oči i čelo. U zavisnosti od oblika obrva, one ponekad mogu izazvati nešto što je poznato kao lažna facijalna ekpresija (kao kad su obrve osobe oblikovane tako da izgleda da je osoba ljuta, ali u stvari nije). Neki ljudi mogu da pomeraju obrve gore i dole naizmenično.

Obrve kao organi čula vida[uredi | uredi izvor]

Džozef Džordenija je predložio da je primarna evolutivna uloga jasno vidljivih obrva bila sigrunost od predatora tokom vulerabilnog spavanja tokom noći, kada su rane hominidske grupe počele da spavaju na zemlji, udaljeni od drveća. Šunjajući predatori (kao velike mačke) po pravilu prestaju sa lovom ako primete da ih životinje posmatraju. Jeftine plastične maske, stavljene na zadnji deo glave, sačuvale su mnoge ljudske živote u Indiji i Bangladešu, gde su tigrovi-ljudožderi tražili žrtve u Sandarbans nacionalnom parku. Mnogi predatori (posebno velike mačke) osetljivi su na vidne organe, i sve velike mačke imaju čulne organe na zadnjem delu ušiju. Prema Džordeniju, noću, kada su hominidske oči zatvorene, obrve izbočene napred, trepavice, izbočene naniže, formirali su jasno definisani ovalni organ čula vida na ‘spavajućem’ ljudskom licu, stvarajući iluziju da su oči i dalje otvorene i gledaju (i tako mogu odvratiti predatore od napadanja hominida koji spavaju).[2]

Identifikacija[uredi | uredi izvor]

U studiji koju je objavio Institut za tehnologiju u Masačusetsu, gde su učesnici upitani da identfikuju poznate ličnosti bilo na osnovu njihovih očiju ili obrva digitalno uređenih, učesnici su bili u mogućnosti da prepoznaju 46% poznatih ličnosti sa uređenim obrvama, u poređenju sa 60% slučajeva gde su oči bile uklonjene. Otkrića ukuzaju na važnost obrva u obezbeđivanju ključnih tačaka individualnog identiteta.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Desmond Morris, The Naked Man: A Study of the Male Body. London: Jonathan Cape, 2008
  2. ^ Joseph Jordania, Why do People Sing? Music in Human Evolution, chapter "I Can See you! Eyespots in Humans." Logos, 2011, str. 96
  3. ^ Javid Sadrô, Izzat Jarudi, Pawan Sinha. The role of eyebrows in face recognition Архивирано на сајту Wayback Machine (12. октобар 2011). Perception, 2003, volume 32, strane 285-293

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]