Odnosi Srbije i Severne Makedonije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Odnosi Srbija-Severna Makedonija
Map indicating locations of Severna Makedonija and Srbija

Severna Makedonija

Srbija

Odnosi Srbije i Severne Makedonije su odnosi Republike Srbije i Republike Severne Makedonije.

Istorija odnosa[uredi | uredi izvor]

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

Manastir Lesnovo jedan od manastira sagrađen u razdoblju srednjovekovne Srbije

Dušanov Zakonik je donet na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika održanom 1349. u Skoplju.

Pad pod tursku vlast[uredi | uredi izvor]

Odnos Srbije prema Makedoniji u Osmanskom carstvu[uredi | uredi izvor]

Srpski konzulat u Skoplju uspostavljen u Osmanskom carstvu 1886.

Srpsko-bugarsko-grčki spor oko Makedonije činili su srž balkanske politike druge polovine 19. i početkom 20. veka. Iako je briga balkanskih država o hrišćanima u Turskoj (Srbije i Crne Gore o Srbima) bila znatno pojačana (otvaranje konzulata, pomoć školama i manastirima i sl.), njihov položaj nije se bitno popravio.

Srpski konzulati u Makedoniji otvoreni su kao posledica konzularne konvencije Kraljevine Srbije i Osmanskog carstva. Konvencija je podrazumevla otvaranje srpskih konzulata u centrima Kosovskog, Solunskog i Bitoljskog vilajeta, odnosno u Skoplju, Solunu i Bitolju.

Kroz preševsko-kumanovsku udolinu provedena je 1888. glavna železnička pruga Beograd-Solun.

Situacija u Vardarskoj Makedoniji u sastavu Srbije i Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

Podelom Makedonije 1912—1913. Vardarska Makedonija je postala južni deo Kraljevine Srbije

Balkanski ratovi[uredi | uredi izvor]

Osvećivanje monumentalne Spomen – kosturnice, povodom 25. godišnjice od Kumanovske bitke, oktobra 1937. na brdu Zebrnjak

Bugarska se smatrala oštećenom pri podeli Makedonije, te je započela Drugi balkanski rat. Kada su Srbija, Grčka, Rumunija i Turska pobedile Bugarsku u Drugom balkanskom ratu, Vardarska Makedonija (danas Severna Makedonija) je postala sastavni deo Srbije (1913—1915). Egejska Makedonija je pripala Grčkoj, a Pirinska Makedonija Bugarskoj.

Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]

U Prvom svetskom ratu (1914—1918) je kao deo Kraljevine Srbije bila na strani Antante. Okupirana je od strane Bugarske, koja je počela da vrši bugarizaciju domaćeg stanovništva. Na razmeđu Vardarske i Egejske Makedonije je 1916. formiran Solunski front.

Između dva svetska rata[uredi | uredi izvor]

Posle rata je Vardarska Makedonija je bila sastavni deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslavije.

Član bugarskog VMRO-a (Veličko Kerin) je zajedno sa ustašama izvršio atentat na kralja Jugoslavije Aleksandra Karađorđevića u Marselju 1934.

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

U Drugom svetskom ratu Vardarska Makedonija je bila ponovo okupirana od strane Bugarske, koja je bila član Hitlerovske koalicije. Zapadni deo Vardarske Makedonije je ušao u sastav Velike Albanije.

Narodna/Socijalistička Republika Makedonija[uredi | uredi izvor]

Manastir Sveti Prohor Pčinjski gde je održano Prvo zasedanje ASNOM-a (na jugu Centralne Srbije)

Narodna Republika Makedonija konstituisana je 2. avgusta 1944. godine na Prvom zasedanju ASNOM-a u manastiru Sv. Prohor Pčinjski. Prva vlada NR Makedonije formirana je 16. aprila 1945. godine na Trećem zasedanju ASNOM-a.

Od 1945. do 1991. Vardarska Makedonija je federalna jedinica Titove Jugoslavije.

Nezavisnost Severne Makedonije[uredi | uredi izvor]

Nakon deklaracije o nezavisnosti Hrvatske i Slovenije u junu 1991, Severna Makedonija je proglasila nezavisnost tri meseca kasnije, u septembru 1991.

Vojska krnje Jugoslavije (JNA) je mirno napustila Severnu Makedoniju 1992, i ona je jedina bivša jugoslovenska republika koja je dobila nezavisnost bez sukoba ili rata. Međutim, bilateralni odnosi nisu odmah uspostavljeni.

Savezna Republika Jugoslavija je formirana 1992 od strane preostalih jugoslovenskih republika Crne Gore i Srbije.

Odnosi SR Jugoslavije i Severne Makedonije[uredi | uredi izvor]

Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu potpisan 9. juna 1999. na vojnom aerodromu kod Kumanova je označio kraj NATO bombardovanja SR Jugoslavije.

Predsednik Severne Makedonije Boris Trajkovski je posetio Beograd decembra 2000.

Odnosi Republike Srbije i Republike Severne Makedonije[uredi | uredi izvor]

Predaja vakcina iz Srbije u Makedoniju za vreme Pandemije kovida (granični prelaz Tabanovce-Preševo, 2021)

Diplomatski odnosi sa Severnom Makedonijom su uspostavljeni u aprilu 1996. godine.[1] 8. aprila 1996. bilateralni odnosi su sprovedeni pod ondašnjim ustavnim imenom - Republika Makedonija, a ne pod imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija. Srbija je bila jedna od 131 zemlje u svetu koja je priznavala Republiku Makedoniju pod njenim tadašnjim ustavnim imenom.

Tokom COVID-19 pandemije Republika Srbija je u nekoliko navrata donirala vakcine Severnoj Makedoniji i dozvolila besplatno vakcinisanje građana SM na teritoriji Srbije.

U avgustu 2021. premijer Zoran Zaev izjavio je da je Srbija uvek bila najveći prijatelj Severnoj Makedoniji.[2]

Otvorena pitanja[uredi | uredi izvor]

Nekanonsko odvajanje od Srpske pravoslavne crkve 1967. godine.[uredi | uredi izvor]

Pravoslavna ohridska arhiepiskopija SPC-a

Srbi u Severnoj Makedoniji su pravoslavne veroispovesti. Mada je Srbima priznato pravo nacionalne manjine, oni nisu uživali i verske slobode. Verska tolerancija u odnosu na srpsku zajednicu gotovo da ne postoji. Zbog raskola koji se dogodio, sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve je zabranjeno vršenje crkvene službe. U maju 2022. godine raskol je prekinut odlukom Srpske pravoslavne crkve da obnovi kanonsko jedinstvo sa Makedonskom pravoslavnom crkvom-Ohridskom arhiepiskopijom, nakon čega je MPC-OA prihvatila autonoman status u okviru SPC.[3] Pomirenje je obeleženo 19. maja 2022. u Hramu Svetog Save zajedničkom službom patrijarha srpskog Porfirija i arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana.[4]

Kosovo i Metohija[uredi | uredi izvor]

Severna Makedonija je priznala jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Republike Kosovo.

Severna Makedonija je glasala za prijem tzv. Republike Kosova u UNESKO 2015.

Ekonomski odnosi[uredi | uredi izvor]

  • U 2020. godini ukupna robna razmena vredela je 984 miliona USD. Od toga izvoz Srbije je bio 736 miliona, a uvoz 248 miliona dolara.
  • U 2019. robna razmena je premašila ukupan iznos od milijardu dolara. Izvoz iz naše zemlje vredeo je 754 miliona, a uvoz 250 miliona USD.
  • U 2018. godini vrednost ukupne robne razmene bila je 1,01 milijardi USD. Izvoz iz RS iznosio je 741 milion, a uvoz 270 miliona dolara.[5][6]

Posete[uredi | uredi izvor]

  • Posete Predsednika Republike Srbije:
    • septembra 2016. zvanična poseta Tomislava Nikolića prilikom obeležavanja 100. godišnjice bitke na Kajmakčalanu.
    • oktobra 2012. zvanična poseta Tomislava Nikolića prilikom obeležavanja 100. godišnjice Kumanovske bitke na Zebrnjaku.
    • maja 2009. u Severnoj Makedoniji boravio Boris Tadić na inaguraciji predsednika Đorđa Ivanova.
  • Posete Predsednika Republike Severne Makedonije Đorga Ivanova:
    • oktobra 2016. (učešće na obeležavanju 70. godišnjice doseljavanja Makedonaca u Vojvodinu).
    • oktobra 2014.
    • januara 2012.
  • Zajedničke sednice dve vlade:
    • 16. februara 2015. Druga zajednička sednica dve Vlade održana je u Skoplju;
    • 3. juna 2013. Zajednička sednica dve vlade održana u Beogradu;
  • januara 2013. Predsednik Vlade Ivica Dačić učinio je zvaničnu posetu Severnoj Makedoniji. U delegaciji PV bio je ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković.
  • Posete Predsednika Vlade Severne Makedonije Nikole Gruevskog:
    • decembra 2014. posetio Beograd prilikom samita Kine i zemalja centralne i istočne Evrope.
    • 22. 7. 2009. posetio Beograd.
  • Predsednik Sobranja Trajko Veljanoski posetio RS 2013.
  • Posete pojedinih ministra:
    • 15. septembra 2014. Prvi potpredsednik Vlade i MSP Ivica Dačić boravio je u zvaničnoj poseti Severnoj Makedoniji.
    • MIP Nikola Poposki posetio je RS u septembru 2011, januaru 2012. i februaru 2014.
    • maja 2013. Ministar zdravlja RS prof. dr Slavica Đukić Dejanović posetila je Severnu Makedoniju.
    • 17-18. februara 2013. MSP Ivan Mrkić je boravio u poseti Severnoj Makedoniji i susreo se sa MIP N. Poposkim na marginama 67. zasedanja GS UN.
    • februara 2013. Ministar poljoprivrede Ljupčo Dimovski posetio je RS.
    • februara 2012. Bivši Ministar odbrane Severne Makedonije Fatmir Besimi posetio je RS.

Diplomatski predstavnici[uredi | uredi izvor]

Severna Makedonija ima ambasadu u Beogradu glavnom gradu Srbije, a isto tako Srbija ima ambasadu u Skoplju, kao i počasni konzulat u gradu Bitolju i Ohrid

U Beogradu[uredi | uredi izvor]

Ambasada Severne Makedonije u Gospodar-Jevremovoj ulici
  • Severna MakedonijaNikola Tupančeski, ambasador, 2024—[7]

U Skoplju[uredi | uredi izvor]

Poređenje[uredi | uredi izvor]

Severna Makedonija Severna Makedonija Srbija Srbija
Stanovništvo 2.058.539 9.024.734 (sa KiM)
Površina 25.713 km² 88.361 km²
Gustina naseljenosti 81/km² 96,78/km² (bez KiM)
Prestonica Skoplje - 515.419 (571.040 šire područje) Beograd - 1.182.000 (1.621.396 šire područje)
Oblik vladavine Parlamentarna republika Parlamentarna republika
Službeni jezik Makedonski Srpski
Veroispovest 64,7% Pravoslavlje, 33,3% Islam, 0,37% ostali 84,1% Pravoslavlje, 6,24% Katolicizam, 4,82% Islam,
1,44% Protestantizam, 3,4% ateisti (bez KiM)
Etnička struktura 64,18% Makedonci, 25,17% Albanci, 3,85% Turci, 2,66% Romi,
1,78% Srbi, 0,48% Cincari, 1,88% ostali
82,86% Srbi, 3,91% Mađari, 1,82% Bošnjaci,1,44% Romi,
1,08% Jugosloveni, 0,89% Slovaci, 9,79% ostali (bez KiM)
GDP (po stanovniku) 12,800 $ (2017) 16,804 $ (2017) (bez KiM)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Bilateralni odnosi sa Makedonijom”. Arhivirano iz originala 14. 09. 2014. g. Pristupljeno 24. 01. 2015. 
  2. ^ „Zaev: Srbija je uvek bila naš najveći prijatelj”. Politika Online. Pristupljeno 2021-08-01. 
  3. ^ „Patrijarh pozdravio odluku MPC da se vrati u jedinstvo sa SPC”. Politika Online. Pristupljeno 2022-05-19. 
  4. ^ „U Hramu održana "liturgija pomirenja" SPC i MPC: Naša srca biju od radosti”. N1 (na jeziku: srpski). 2022-05-19. Pristupljeno 2022-05-19. 
  5. ^ „Serbia Exports to Macedonia”. Trading Economics. Pristupljeno 14. 9. 2021. 
  6. ^ „Serbia Imports from Macedonia”. Trading Economics. Pristupljeno 14. 9. 2021. 
  7. ^ www.novimagazin.rs (2024-02-02). „Vučić primio akreditivna pisma sedam novoimenovanih ambasadora”. Novi magazin (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-14. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]