Opština Jablanica (Bosna i Hercegovina)
Jablanica | |
|---|---|
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Entitet | |
| Kanton | |
| Sjedište | Jablanica |
| Stanovništvo | |
| — | |
| Geografske karakteristike | |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 301 km2 |
| Ostali podaci | |
| Načelnik opštine | Damir Šabanović (SDP BiH) () |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Veb-sajt | www.jablanica.ba |

Oština Jablanica je opština u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Centar opštine je gradsko naselje Jablanica. U opštini danas živi 10.111 stanovnika, a njena gustina naseljenosti je 33,59 st/km2. Površina opštine je 301 km2.
Grad Jablanica je nastao u proširenju doline reke Neretve, južno od nekadašnjeg ušća Rame i klisure koju je usekla Neretva, te izmeđe Tovarnice (888 m) i Čarskog vrha (828 m). Leži na železničkoj pruzi Sarajevo — Ploče i na raskrsnici magistralnih puteva za Sarajevo, Mostar i Prozor. Od Mostara je udaljen 48 km, Konjica 21 km, Sarajeva 81 km i Prozora 32 km.
Na teritoriji opštine se nalazi pogon u svetu poznatog granita (jablanički gabro). Izgrađeno je više hidrocentrala. Na području Jablanice su u Drugom svetskom ratu vođene borbe u okviru Četvrte neprijateljske ofanzive (1943) kada je Vrhovni štab sa vojskom i ranjenicima prešao preko Neretve (slika porušenog mosta). Da bi se sačuvala uspomena na taj istorijski događaj otvoren je 1978. Spomen-muzej.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Jablanica je imala 12.691 stanovnika, raspoređenih u 33 naseljena mesta.
| Sastav stanovništva – opština Jablanica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[1] | 1991. | 1981.[2] | 1971.[3] | 1961.[4] | |||
| Ukupno | 10 111 (100,0%) | 12 691 (100,0%) | 11 903 (100,0%) | 10 938 (100,0%) | 9 822 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 9 045 (89,46%) | 9 099 (71,70%)1 | 7 806 (65,58%)1 | 7 429 (67,92%)1 | 1 996 (20,32%)1 | ||
| Hrvati | 726 (7,180%) | 2 291 (18,05%) | 2 346 (19,71%) | 2 511 (22,96%) | 2 466 (25,11%) | ||
| Neizjašnjeni | 104 (1,029%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 63 (0,623%) | 504 (3,971%) | 512 (4,301%) | 698 (6,381%) | 1 277 (13,00%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 56 (0,554%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 28 (0,277%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 27 (0,267%) | – | 111 (0,933%) | 103 (0,942%) | 18 (0,183%) | ||
| Bosanci | 26 (0,257%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 25 (0,247%) | 216 (1,702%) | 47 (0,395%) | 35 (0,320%) | 27 (0,275%) | ||
| Jugosloveni | 3 (0,030%) | 581 (4,578%) | 1 059 (8,897%) | 124 (1,134%) | 3 975 (40,47%) | ||
| Nepoznato | 3 (0,030%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 2 (0,020%) | – | 11 (0,092%) | 27 (0,247%) | 34 (0,346%) | ||
| Slovenci | 1 (0,010%) | – | 2 (0,017%) | 6 (0,055%) | 13 (0,132%) | ||
| Albanci | 1 (0,010%) | – | 5 (0,042%) | – | 4 (0,041%) | ||
| Turci | 1 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | – | – | 2 (0,017%) | 1 (0,009%) | 3 (0,031%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,017%) | 4 (0,037%) | 9 (0,092%) | ||
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Naseljena mjesta
[uredi | uredi izvor]Baćina, Bijela, Čehari, Čivelj, Djevor, Dobrigošće, Dobrinja, Doljani, Donja Jablanica, Donje Paprasko, Dragan Selo, Glodnica, Glogošnica, Gornje Paprasko, Jablanica, Jelačići, Kosne Luke, Krstac, Lendava, Lug, Mirke, Mrakovo, Ostrožac, Poda, Ravna, Risovac, Rodići, Slatina, Sovići, Šabančići, Šanica, Zlate i Žuglići.
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, opština Jablanica u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.