Opština Bogatić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Bogatić

Zgrada skupštine opštine Bogatić
Grb opštine Bogatić
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Mačvanski
Sedište Bogatić
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 24.522 (2022)[1]
Geografske karakteristike


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Milan Damnjanović (Srpska napredna stranka)
Veb-sajt www.bogatic.rs

Opština Bogatić je opština u Mačvanskom okrugu, na zapadu Srbije. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 384 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 3.651 ha, a na šumsku 2.948 ha).

Centar opštine je naselje Bogatić. Opština Bogatić se sastoji od 14 naselja. Po podacima iz 2011. godine u opštini je živelo 32.990 stanovnika. Prema podacima popisa 2022. opština ima 24.522 stanovnika.[1] Po podacima iz 2004. prirodni priraštaj je iznosio -6,4‰, a broj zaposlenih u opštini iznosi 4.689 ljudi. U opštini se nalazi 14 osnovnih i 1 srednja škola.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Okolina Bogatića bila je naseljena još pre početka naše ere. Za vreme rimske vladavine u ovoj oblasti razvila su se mnoga naselja, a izgleda, i na području gde se nalazi današnji Bogatić, jer su ovde pronađeni fragmenti rimskih cigala i crepova.

Novi vek[uredi | uredi izvor]

Bogatić se prvi put pominje za vreme austrijske okupacije Srbije 1718—1739. godine, sa 44 porodice. Kada su Austrijanci 1718. godine osnovali u ovoj oblasti šabački distrikt, koji je brojao 75 naseljenih mesta, Bogatić je među njima bio najveće mesto. Za vreme prvog srpskog ustanka Bogatić je bio središte Mačve. Godine 1818. imao je 201 kuću. Za vreme kneza Miloša počela su da se uređuju sela u Mačvi. Tada je i Bogatić dobio tip ušorenog mačvanskog drumskog naselja. Gradom je proglašen 1924. godine. Stanovništvo Bogatića pretrpelo je velike gubitke u balkanskim ratovima 1912-1913. a naročito za vreme Prvog svetskog rata 1914—1918. godine. Pri upadu u Mačvu 1914. godine austro-ugarski vojnici vršili su velika zverstva u Bogatiću i okolini. U toku narodne revolucije Bogatić s okolinom bio je poprište žestokih borbi.

Savremeno doba[uredi | uredi izvor]

Grad je nekoliko puta oslobađana u 1941. godini. Sredinom jula 1941. godine na Bubanji, u neposrednoj blizini Bogatića, formiran je Mačvanski narodnooslobodilački odred koji je 7. avgusta iste godine napao i zauzeo Bogatić. Tog dana bio je u Bogatiću pazarni dan. Pored seljaka i velikog broja seljačkih kola ušla su u grad i troja partizanska seljačka kola natovarena oružjem i municijom. U isto vreme su i borci odreda pošli za Bogatić, pomešani s narodom. Kad su stigli na određeno mesto, borci su se odmah našli kod kola, zbacili kukuruzovinu, ispod koje je bilo oružje, i začas su svi borci odreda bili pod oružjem. Iznenadna pojava naoružanih ljudi usred Bogatića zaprepastila je žandarme koji su se bez otpora predali. Bogatić je oslobođen, a iz zatvora su pušteni svi politički zatvorenici. Odmah je u centru grada održan zbor na kome je govorio komandant odreda. Posle zbora u odred je dobrovoljno stupilo nekoliko desetina boraca. Oslobođenje Bogatića predstavljalo je veliki politički uspeh o kome se odmah razneo glas po celoj Mačvi. Grad sa okolinom postao je centar oslobođene teritorije sa koje je uspešno dejstvovao Mačvanski partizanski odred.

U centru grada podignut je spomenik Miki Mitroviću i palim borcima u narodnooslobodilačkom ratu.

Naselja[uredi | uredi izvor]

Mapa opštine Bogatić
Položaj opštine Bogatić u Mačvanskom okrugu


Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2011. godine opština ima 28.883 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav prema popisu iz 2011.[2]
Srbi
  
27.517 95,27%
Romi
  
514 1,78%
Hrvati
  
33 0,11%
Jugosloveni
  
27 0,09%
Muslimani
  
18 0,06%
Makedonci
  
11 0,04%
Ukrajinci
  
11 0,04%
Mađari
  
7 0,02%
Crnogorci
  
7 0,02%
Bugari
  
5 0,02%
Rumuni
  
4 0,01%
Slovaci
  
4 0,01%
Albanci
  
3 0,01%
Rusi
  
3 0,1%
Slovenci
  
3 0,01%
Nemci
  
2 0,01%
Rusini
  
1 0,01%
ostali
  
14 0,05%
Regionalno opredeljeni
  
7 0,02%
neizjašnjeni
  
322 1,12%
nepoznato
  
370 1,28%
ukupno: 28.883

Verski sastav stanovništva opštine po popisu 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Verski sastav‍
Pravoslavci
  
27.822 96,33%
Katolici
  
45 0,16%
Protestanti
  
35 0,12%
Ateisti
  
35 0,12%
Muslimani
  
19 0,07%
Agnostici
  
1 0,01%
ostali
  
12 0,04%
neizjašnjeni
  
378 1,31%
nepoznato
  
433 1,50%

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]