Opština Žabari

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Žabari

Zgrada SO Žabari
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Braničevski
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 9.261 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 264 km2
Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Veb-sajt zabari.org.rs

Opština Žabari je opština u Braničevskom okrugu na severoistoku Srbije. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 264 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 21963 ha, a na šumsku 1628 ha).

Spomenik pesniku Vojislavu Iliću mlađem
Bista pesnika Ilića

Centar opštine je naselje Žabari. Opština Žabari se sastoji od 15 naselja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 9.261 stanovnik[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 11.380 stanovnika).[2] Po podacima iz 2004. prirodni priraštaj je iznosio -7,5‰, dok je u opštini bio zaposlen 1091 čovek. U opštini se nalazi 15 osnovnih škola. Poslednjih decenija opština je pogođena belom kugom i starenjem stanovništva.[3]

Opština je smeštena u središnjem delu donjeg Pomoravlja, na nadmorskoj visini između 90 i 200 metara. Auto-put i železnička pruga Beograd-Niš su 13 kilometara udaljeni od sedišta opštine.

Žabari postaju opština prvi put 1839. godine, a varoš 1882. godine. Posle Drugog svetskog rata postoji Žabarski srez u okviru Požarevačkog okruga, a reorganizacijom 1955. godine postaju opština.

Opština Žabari u Braničevskom okrugu

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

Opština Žabari se sastoji od 15 naselja od kojih četiri ima preko hiljadu stanovnika, Porodin, Aleksandrovac, Vlaški Do i Žabari. Sedište opštine je Žabari, ali je najveće naselje Porodin, dok je najmanje Svinjarevo. U periodu između popisa stanovništva iz 2011. i 2022. godine, zabeležen je pad broja stanovnika u svim naseljima osim u Kočetinu.

Naselje Broj stanovnika Promena (%)
Popis 2011.[2] Popis 2022.[4]
Aleksandrovac 1.414 1.192 -15,70%
Brzohode 671 486 -27,57%
Viteževo 721 645 -10,54%
Vlaški Do 1.267 1.142 -9,87%
Žabari 1.174 1.022 -12,95%
Kočetin 306 334 +9,15%
Mirijevo 372 290 -22,04%
Oreovica 789 527 -33,21%
Polatna 274 197 -28,10%
Porodin 1.803 1.437 -20,30%
Svinjarevo 192 118 -38,54%
Sibnica 377 284 -24,67%
Simićevo 1.206 933 -22,64%
Tićevac 243 161 -33,74%
Četereže 571 493 -13,66%
Opština Žabari 11.380 9.261 -18,62%

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 26.178
1953. 26.496
1961. 25.144
1971. 23.298
1981. 21.819
1991. 19.347 15.577
2002. 13.034 18.239
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
12.316 94,49%
Vlasi
  
342 2,62%
Rumuni
  
107 0,82%
Crnogorci
  
18 0,14%
Makedonci
  
16 0,12%
Jugosloveni
  
10 0,08%
Hrvati
  
9 0,07%
Romi
  
5 0,04%
Nemci
  
4 0,03%
Mađari
  
2 0,02%
Slovenci
  
1 0,01%
Albanci
  
1 0,01%
Goranci
  
1 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,01%
ostali
  
4 0,03%
regionalno
  
5 0,04%
neizjašnjeno
  
73 0,56%
nepoznato
  
119 0,91%

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023. 
  2. ^ a b „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014. 
  3. ^ Epidemija „bele kuge“ („Večernje novosti“, 21. oktobar 2013)
  4. ^ „Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 05. 2023. Pristupljeno 19. 02. 2024. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]