Opština Krupa na Uni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Krupa na Uni
Grb Krupe na Uni
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Donji Dubovik
Stanovništvo
Stanovništvo
Pad 1.458[1]
Pad 1.560[2]
1.926[3] (2017
2013
1996)
Geografske karakteristike
Površina 104,43 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Mladen Kljajić (DNS)
Poštanski broj 79227
Pozivni broj 52
Krsna slava Sveti apostol i jevanđelista Luka
Veb-sajt Opština Krupa na Uni

Krupa na Uni je opština u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište opštine se nalazi u naselju Donji Dubovik. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 1.597 lica.[4]

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Opštine Krupa na Uni prema rezultatima izbora 2020.
4
3
2
2
2
Od ukupno 13 mandata na pojedine partije otpada:
      DNS: 4
      SNSD: 3
      SP: 2
      SDS: 2
      DEMOS: 2

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Krupi na Uni. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Krupa na Uni je naselje Donji Dubovik, gdje su smješteni svi opštinski organi.

Načelnik opštine Krupa na Uni je Mladen Kljajić ispred DNSa, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine opštine Krupa na Uni je prikazan u tabeli.[5]

Povjereništvo za Opštinu Krupa na Uni[uredi | uredi izvor]

Povjereništvo za opštinu Krupa na Uni je formirano 1996. godine na osnovu Tačke 2. Amandmana XXXV na Ustav Republike Srpske i Tačke 2. Odluke o obrazovanju povjereništava za opštine odnosno područja koja su u cjelini ili djelimično ušla u sastav Federacije BiH. Povjereništvo opštine izvršava naloge Narodne skupštine, Predsjednika Republike i Vlade Republike Srpske i vrši poslove iz nadležnosti Skupštine opštine i Izvršnog odbora uskladu sa zakonom. Sjedište povjereništva je bilo u Prijedoru. Povjereništvo je obrazovano u sljedećem sastavu:[a]

  1. Branko Rađenović, predsjednik,
  2. Srećko Bogunović,
  3. Božo Pilipović,
  4. Milan Radošević,
  5. Čedomir Ajduković,
  6. Dušan Štrbac,
  7. Dimitrije Mišković.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Opština Krupa na Uni smještena je na sjeverozapadu Republike Srpske na obroncima planine Grmeč i zahvata površinu od 124km².[6] Opštinsko područje se graniči sa Hrvatskom na zapadu, opštinama u Federaciji BiH Bosanska Krupa i Sanski Most na sjeverozapadu i opštinama Novi Grad i Oštra Luka na istoku.[7]

Sjedište opštine u Donjem Duboviku smješteno je na 300m.n.v i zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i postojećoj infrastrukturi dobro je povezano saobraćajnom infrastrukturom. Udaljenost opštine od Novog Grada je 21km, od regionalnog centra Prijedora je 50km, Banja Luke 100km, te Bosanske Krupe 18km.

Teritorija opštine je ispresjecana mnogobrojnim vodotocima od kojih je najznačajniji rijeka Una, te rječice Japra i Vojskova.

Klima je umjerenokontinentalna, koja se odlikuje svježim ljetima i ne previše hladnim zimama.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Opština Krupa na Uni je nastala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma od dijela prijeratne opštine Bosanska Krupa. Odluku o formiranju je donijela Skupština Opštine 1997. godine. Demografsko naseljavanje ovih prostora potiče od davnina o čemu svjedoče mnogi pisani tragovi, ostaci manastira i sakralnih objekata i drugih spomenika kulture. Velike migracije stanovnika ostavile su traga na broju stanovnika opštine koji se umnogome smanjio nakon Drugog svjetskog rata i kolonizacije stanovništva u Vojvodinu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Do raspada bivše Jugoslavije veliki broj stanovnika je radio u Sloveniji i Hrvatskoj, koji su se, po izbijanju ratnih sukoba vratili u mjesta rođenja ostavljajući imovinu koju su dugo godina stvarali.

Sveukupna dešavanja u sferi politike prema selu i nerazvijenim opštinama dovode i dalje do migracije stanovnika, što vodi daljoj tandenciji smanjenja broja stanovnika i njihovim traženjem boljih uslova za život. Zbog sveukupnog privrednog okruženja i stagnacije privrednog razvoja, privreda na području Opštine Krupe na Uni je trenutno oslonjena na tekstilnu industriju „Zlatna Igla”, pogon koji zapošljava 20 radnika uglavnom žena i nalazi se u Osredku.

Zbog nerazvijenosti privatnog sektora, nedostupnosti privatnog kapitala, privredni razvoj nije realno očekivati brzo i lako rješiti.

Poljoprivreda i šumarstvo[uredi | uredi izvor]

Opština Krupa na Uni je izrazito poljoprivredno-stočarski kraj u čemu ona vidi okosnicu svog razvoja, kroz proizvodnju zdrave hrane i sve veću proizvodnju za tržište. Svu svoju pažnju opština usmjerava na razvoj poljoprivrede (stočarstvo, ratarstvo i voćarstvo).[8]

Opština raspolaže sa 4.093ha obradive poljoprivredne površine, 1740ha pašnjaka, 663ha livada, 2500ha šume i 111ha voćnjaka. Skoro u cjelosti navedene površine su u privatnom posjedu, što je svakako bitna činjenica za budućnost u smislu intenziviranja poljoprivredne proizvodnje kroz razvoj zadrugarstva i kooperantskih odnosa.[9] U ratarskoj proizvodnji dominantna je proizvodnja merkantilnog kukuruza i strnih žita (pšenica, zob, ječam), te travno-djetelinskih smješa. U oblasti voćarstva najzastupljenije voćne vrste su šljiva i jabuka. Uslovi za gajenje voća na ovim prostorima su izuzetno povoljni, a zadnjih godina je prisutan porast broja intenzivnih zasada. Kada je riječ o stočarskoj proizvodnji, ona je na području naše opštine oduvijek imala značajnu ulogu, ranije više kroz proizvodnju mesa u govedarstvu i ovčarstvu, a u zadnje vrijeme prioritet ima proizvodnja mlijeka i njegov plasman kroz organizovan otkup mljekare iz Kozarske Dubice. Godišnje se sa područja naše opštine otkupi oko 1.300.000 litara mlijeka, što je bitna stavka u prihodu stanovništva na ovom području.

Šumsko bogatstvo je takođe bitan faktor razvoja. Ukupna površina pod šumom je 2500ha, od čega je 1500ha u privatnom vlasništvu. Šumama na našem području gazduje šumsko gazdinstvo Prijedor.

Obrazovanje, sport i kultura[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje na području opštine Krupe na Uni se odvija kroz devetorazrednu nastavu u centralnoj osnovnoj školi „Branko Ćopić” u Donjem Duboviku i u četri područne četverorazredne škole u Hašanima, Malom Duboviku, Osredtku i Buševiću.

Sportski život i sportske aktivnosti svedene su na amatersko bavljenje sportom sa jednom karate sekcijom karate kluba „Šodan” Prijedor, u kojoj mladi stiču nove vještine i kroz takmičenje upoznaju nove gradove i prijatelje.

„Ćopićevim stazama djetinjstva”[uredi | uredi izvor]

U kulturnoj sferi života nosilac svih aktivnosti jeste Zavičajno društvo „Branko Ćopić”, koje svake godine u saradnji sa Opštinom i fondacijom „Branko Ćopić” pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Srpske organizuje tradicionalnu kulturnu manifestaciju „Ćopićevim stazama djetinjstva”. Ova kulturna manifestacije počinje u mjesecu martu i praćena je održavanjem svečanih akademija u opštinama Prijedorske regije, da bi se nastavila u rodnom mjestu pisca Hašanima, praćena nizom sadržaja kao što su posjeta rodnoj kući pisca, zatim školi u kojoj je Branko naučio prva slova, posjeta grobu đeda Rade. Manifestacija se završava u oktobru gđe se pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete dodjeljuju nagrade najuspješnijim mladim stvaraocima pisane riječi.[10]

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Putnu infrastrukturu opštine čini mreža regionalnih putnih pravca u dužini od 16km, te lokalni putni pravci dužine od 65 kilometara od čega 25km asfaltnog puta i oko 40km makadamskog puta.

Opština Krupa na Uni gazduje vodovodnim sistemom koji obezbjeđuje pitku vodu za 114 domaćinstava opštine Krupa na Uni i 85 domaćinstava sa područja opštine Novi Grad, dok je ostali dio opštine riješen sa lokalnim vodovodnim sistemima tipa seoskih vodovoda sa po desetak korisnika. Snabdijevanje stanovnika električnom energijom je zadovoljavajuće, mada je stanje niskonaponske i dalekovodne mreže jako slabo. Telekomunikacioni sistem na području opštine Krupa na Uni funkcioniše na principu SLL-a sa oko 200 korisnika, dok je mobilnom telefonijom pokriveno cijelo područje opštine.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Bogatstvo turističkog potencijala opštine Krupa na Uni čini raznovrsna flora i fauna, ekološki nezagađeni prostori, bistri vodotoci i prelijepi krajolici podno planine Grmeč.

Turistička destinacija od značaja zasigurno jesu Hašani, kao rodno mjesto velikana pisane riječi Branka Ćopića. Prirodni ambijent Hašana čine škola, crkva rodna kuća pisca, mada još devastirana i nada sve čuvena i opisana riječica Japra i na njoj đeda Trišin milin, trenutno se koriste kao izletište za đačke ekskurzije. Svi poštovaoci lika i djela Branka Ćopića oživljavaju uspomene na poznate nam likove iz Ćopićevih djela oslikane kroz priče o Hajdučkim vremenima, doživljajima Nikoletine Bursaća i drugih likova.[11]

Veliki potencijal opštine Krupa na Uni jeste i čista i netaknuta priroda. Boravak u njoj, šetnja, rekreacija, uz mogućnost bavljenja lovom i ribolovom, mir i tišina čine pravu turističku atrakciju. Turistička mjesta koja svakako treba obići su slapovi na Vojskovi, stara Kula u Hašanima izgrađena još u vremenu turaka, zatim lokacije Mokre i Suve pećine u Balinim Barama. Ono što zasigurno treba obići na području Krupe na Uni, jesu i crkve kao nijemi svjedoci prošlih vremena među kojima posebno treba izdvojiti crkvu na Klisini u Srednjem Duboviku, sagrađene 1887. godine.

Pored ovih lokacija atraktivno mjesto za obilazak jeste i Bušević, poznat po rođenju Petra Popovića Pecije čuvenog hajduka iz vremena buna u borbi protiv turaka, kome je u čast podignut spomenik, koji pored spomenika iz NOB –e i otadžbinskog rata dočarava sliku burnih vremena koji su se prelamali na ovim prostorima.

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

Zdravstvena zaštita na području opštine Krupa na Uni je organizovana kroz timove porodične medecine smještene u domu zdravlja u Donjem Duboviku kao i područnim ambulantama u Hašanima, Osretku i Buševiću.

Nevladine organizacije[uredi | uredi izvor]

Na području opštine Krupa na Uni registrovano je više nevladinih organizacija između kojih su:

  • Lovačko Udruženje „Vojskova”
  • Ribolovno Udruženje „Pastrmka”
  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača Krupa na Uni
  • Udruženje porodica sa četvero i više djece „Podgrmeč”
  • Zavičajno Društvo „Branko Ćopić” predsjednik Milan Dakić tel: 065-645-004
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Krupa na Uni

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta opštine Krupa na Uni

Područje opštine Krupa na Uni čine naseljena mjesta: Veliki Dubovik*, Gornji Bušević*, Donji Dubovik, Donji Petrovići, Mali Dubovik, Osredak, Otoka*, Potkalinje*, Srednji Bušević*, Srednji Dubovik*, Srednji Petrovići* i Hašani.

Ovo područje se do raspada Jugoslavije nalazilo u sastavu opštine Bosanska Krupa. Opština Krupa na Uni u sadašnjim granicama funkcioniše od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kada je manji dio prijeratne opštine Bosanska Krupa ponovo ušao u sastav Republike Srpske.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – opština Krupa na Uni
2013.1991.
Ukupno1 597 (100,0%)1 776 (100,0%)
Srbi1 592 (99,69%)1 256 (70,72%)
Bošnjaci3 (0,188%)513 (28,89%)1
Hrvati2 (0,125%)2 (0,113%)
Ostali3 (0,169%)
Jugosloveni2 (0,113%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Službeni glasnik Republike Srpske 16/96

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Procjena broja stanovnika 2017.”
  2. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013, REZULTATI POPISA”
  3. ^ „Procjena broja stanovnika 1996.”
  4. ^ „Popis stanovništva u BiH 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 30. 06. 2016. g. Pristupljeno 27. 10. 2016. 
  5. ^ „Krupa na Uni”. izbori.ba. Pristupljeno 25. 6. 2021. 
  6. ^ „Opština Krupa na Uni”. Poslovni vodič. Pristupljeno 18. 11. 2021. 
  7. ^ „Gdje se nalazi Opština Krupa na Uni na google map karta?”. Google map. Pristupljeno 18. 11. 2021. 
  8. ^ „Krupa na Uni”. Upoznaj Srpsku. Pristupljeno 18. 11. 2021. 
  9. ^ „Opština Krupa na Uni”. Prirodni resursi i ekonomski potencijali. Pristupljeno 18. 11. 2021. 
  10. ^ „Održana manifestacija “Ćopićevim stazama djetinjstva. Prijedor 24 sata. Pristupljeno 18. 11. 2021. 
  11. ^ „Krupa na Uni”. Načelnik net. Pristupljeno 18. 11. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]