Opština Milići
Milići | |||
---|---|---|---|
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | ![]() | ||
Entitet | ![]() | ||
Sjedište | Milići | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | ![]() ![]() 10.314[3] (2017 2013 1996) | ||
Geografske karakteristike | |||
Površina | 279,13 km2 | ||
Остали подаци | |||
Временска зона | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) | ||
Načelnik opštine | Marko Savić [1] (SNSD) | ||
Poštanski broj | 75446 | ||
Pozivni broj | 56 | ||
Veb-sajt | www.opstinamilici.org |
Opština Milići je opština u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište opštine se nalazi u naseljenom mjestu Milići. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 11.441 lice.[4]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Zauzima centralni deo regije Birač, odnosno srednjeg Podrinja. Graniči se sa šest opština: Vlasenicom, Zvornikom, Bratuncom, Srebrenicom, Rogaticom i Han Pijeskom. Nalazi se na magistralnom putu Sarajevo—Beograd.[5]
Proteže se na površini od 279,13 km2, sa nadmorskom visinom od 165 metara (ušće Jadra u Drinjaču), do 1.490 metara (planina Javor, vrh Mehovac). [5] Najveći deo opštine karakteriše umereno kontinentalna klima.
Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]
Područje opštine Milići čine naseljena mjesta: Bačići, Bešići, Bijelo Polje, Bišina, Bukovica Gornja, Bukovica Donja, Buljevići, Vandžići, Vitići, Višnjica, Vrtoče, Vukovići, Vukšići, Vukšić Polje, Gerovi, Glušac, Golići, Gornje Vrsinje, Gornji Zalukovik, Gradina, Gunjaci, Derventa, Donje Vrsinje, Dubačko, Dubnica, Dubnički Most, Dukići, Đile, Đurđevići, Žutica, Zabrđe, Zagrađe, Zaklopača, Jeremići, Kokanovići, Koprivno, Kostići, Kostrača, Krajčinovići, Lukavica, Lukići, Lukić Polje, Maćesi, Manovići, Marinkovići, Metaljka, Milići, Milića Brdo, Mišići, Nova Kasaba, Nurići, Pavkovići, Podbirač, Podgora, Pomol, Rajići, Raševo, Raškovići, Ristijevići, Rovaši, Rogač, Rupovo Brdo, Sebiočina, Skugrići, Stankovići, Stup, Supač, Toljevići, Todići, Tumače, Štedra i Štedrić.[6]
Opština Milići postojala je od 1952. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1960. godine, a područje Milića pripojeno opštini Vlasenica, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovo bila formirana 1992. godine[7], kada je iz sastava opštine Vlasenica izdvojeno 54 naseljena mjesta od kojih je formirana opština Milići. Prilikom razgraničenja opština Vlasenica i Milići došlo je do revizije granica pojedinih naselja, pa su opštini Milići pripali i delovi naselja: Bakići, Vrli Kraj i Neđeljišta (opština Vlasenica) koja su pripojena naseljima: Zaklopača, Podbirač i Buljevići respektivno, dok je deo naselja Podbirač pripao opštini Vlasenica.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Iznad sela Gerovi postoje ostaci grada-tvrđave koju je sredinom petnestog veka, po predanju izgradila Jerina Kantakuzin, žena despota Đurđa Brankovića. Turski putopisac Evlija Čelebija opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine.[7]
Opština je formirana 28. februara 1992. godine (Sl. glasnik RS 4/93), a do tada je bila u sastavu opštine Vlasenica.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Obiluje rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Privreda opštine bazirana je na eksploataciji i preradi prirodnih bogatstava.
Sport[uredi | uredi izvor]
Opština Milići raspolaže terenima za sport i rekraeaciju. Pored fudbalskog terena, sportistima je obezbeđena sportska dvorana, tereni za košarku, mali fudbal, teniski tereni, bazeni, tereni za odbojku, rukomet, kao i kvalitetne smještajne kapacitete. Opština je sjedište fudbalskog kluba Boksit.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
U opštini živi 11.441 stanovnik u 54 naseljena mesta i opštinskom centru naselju Milići (oko 3.000 stanovnika); 2.225 je domicilnih domaćinstava, 404 raseljenih, 133 interno raseljenih i 240 povratničkih. Pre rata u opštini živelo je 16.038 stanovnika sa gotovo izjednačenim procentom Srba i Muslimana.
Spada u red srednje naseljenih opština sa prosečnom naseljenošću od oko 50 stanovnika na jednom kilometru. Najgušće naseljeno mjesto je samo opštinsko sedište Milići gde živi skoro trećina ukupnog stanovništva.
Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]
Nacionalni sastav, 1991.[uredi | uredi izvor]
ukupno: 16.038
- Srbi — 7.931 (49,45%)
- Muslimani — 7.805 (48,66%)
- Hrvati — 7 (0,04%)
- Romi — 141 (0,87%)
- Jugosloveni — 68 (0,42%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato — 86 (0,53%)
Nacionalni sastav 2013. (konačni rezultati BHAS)[uredi | uredi izvor]
Političko uređenje[uredi | uredi izvor]
Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]
Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Milićima. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Milići je naselje Milići, gdje su smješteni svi opštinski organi.
Načelnik opštine Milići je Marko Savić ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine Opštine Milići je prikazan u tabeli.[8]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Procjena broja stanovnika 2017.”
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013, REZULTATI POPISA”
- ^ „Procjena broja stanovnika 1996.”
- ^ a b „Popis stanovništva u BiH 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) na datum 30. 06. 2016. Pristupljeno 27. 10. 2016.
- ^ a b Opština Milići: „Opšti podaci“, pristup 3.7.2013
- ^ Opština Milići: Statut opštine Milići, 25.5.2005, pristupljeno 3.7.2013
- ^ a b Opština Milići: „Istorija“, pristup 3.7.2013
- ^ „Milići”. izbori.ba. Pristupljeno 24. 6. 2021.
Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Opština Milići (jezik: srpski)