Opština Srbobran
Opština Srbobran | |
---|---|
Zgrada skupštine opštine u Srbobranu
| |
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobački |
Sedište | Srbobran |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 14.357 (2022)[1] |
Geografske karakteristike | |
Površina | 284 km2 |
Ostali podaci | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Predsednik opštine | Radivoj Debeljački (SNS) |
Veb-sajt | www.srbobran.rs |
Opština Srbobran je opština u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodina i spada u Južnobački okrug. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 284 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 26460 ha, a na šumsku 14 ha).
Sedište opštine je grad Srbobran. Opština Srbobran se sastoji od 3 naselja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 14.357 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 16.317 stanovnika).[2] U opštini se nalazi 4 osnovnih i 1 srednja škola.
Opština Srbobran je raskršće puteva u poljoprivrednom području s trgovinom, ugostiteljstvom i industrijskim pogonima. Na terenima kanala i poljoprivrednom zemljištu razvijen je lov i ribolov. U selu Turija održava se tradicionalna turistička manifestacija „Kobasicijada“.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Teritorija opštine je nizija, blago nagnuta ka jugu (od 96 metara do 80 metara apsolutne visine), na kojoj je svaka stopa zemljišta plodna i pristupačna za obradu.
U geomorfološkom pogledu na teritoriji opštine se razlikuju sledeće celine: a) viša lesna zaravan raščlanjena rečicom Krivajom severno od Velikog bačkog kanala i b) niža lesna terasa južno od Velikog bačkog kanala. U pedološkom sastavu zemljišta preovladuju černozemi i livadske crnice i jedno je od najplodnijih u Evropi. Klima je umereno-kontinentalna sa izražena četiri godišnja doba. Površinske vode u opštini su: rečica Krivaja, Veliki bački kanal, Beljanska bara i druge manje bare. Sve vode se koriste za navodnjavanje, a Veliki bački kanal i za vodni saobraćaj. Odlike privrede opštine Srbobran proističu iz nekadašnjih i današnjih lizičko-geografskih i društveno-ekonomskihuslova. Zahvaljujući 26.621 hektaru poljoprivrednih površina, poljoprivreda je u opštini oduvek bila glavna grana privrede i bitno je uticala na vrstu i karakter zanatstva.
Na broj stanovnika u opštini Srbobran, bitnog uticaja su imali ratovi (smanjivao se natalitet a povećavao mortalitet stanovništva), kao i pogibije, migracije i epidemije zaraznih bolesti (kolera i trbušni tifus). U optini Srbobran je ostvaren mali porast stanovništva, znatno slabiji od porasta stanovništva u Vojvodini, a naročito od porasta u Bačkoj. U poslednja tri popisa posle rata, izražena je tendencija smanjenja stanovništva u opštini ukupno, i u sva tri naseljena mesta pojedinačno.
Srbobran, Turija i Nadalj su sve do polovine 18. veka označavani kao srpska naselja. Čak i posle kolonizacije Mađara, Nemaca i ostalih u bivšoj Austrougarskoj, apsolutnu većinu stanovništva su činili Srbi. Kolonizacijom stanovništva, većinom mađarske narodnosti, uglavnom je naseljavan Srbobran. Etnička struktura stanovništva u opštini Srbobran, zadržala se do današnjih dana s manjim odstupanjima, pošto naselja u opštini Srbobran nisu naseljavana kolonistima posle Drugog svetskog rata. Mileševo, naselje osnovano i izgrađeno posle Prvog svetskog rata, pripadalo je opštini Srbobran, ali je posle Drugog svetskog rata, kao naselje Radičević, pripojeno opštini Bečej.
Etnička struktura[uredi | uredi izvor]
Sva tri naseljena mesta u opštini imaju većinsko srpsko stanovništvo.
Popis 2011.[uredi | uredi izvor]
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Momčilo Tapavica
- Paraskeva Drapšin
- Vartolomej Debeljački
- Petar Drapšin
- Laslo Vegel
- Đorđe Dunđerski
- Lazar Dunđerski
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)”. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2022.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.