Opština Srbobran

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Srbobran

Zgrada skupštine opštine u Srbobranu
Grb opštine Srbobran
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Autonomna pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južnobački
Sedište Srbobran
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 14.357 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 284 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Radivoj Debeljački (SNS)
Veb-sajt www.srbobran.rs

Opština Srbobran je opština u Republici Srbiji. Nalazi se u AP Vojvodina i spada u Južnobački okrug. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 284 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 26460 ha, a na šumsku 14 ha).

Sedište opštine je grad Srbobran. Opština Srbobran se sastoji od 3 naselja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 14.357 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 16.317 stanovnika).[2] U opštini se nalazi 4 osnovnih i 1 srednja škola.

Opština Srbobran je raskršće puteva u poljoprivrednom području s trgovinom, ugostiteljstvom i industrijskim pogonima. Na terenima kanala i poljoprivrednom zemljištu razvijen je lov i ribolov. U selu Turija održava se tradicionalna turistička manifestacija „Kobasicijada“.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mapa opštine Srbobran

Teritorija opštine je nizija, blago nagnuta ka jugu (od 96 metara do 80 metara apsolutne visine), na kojoj je svaka stopa zemljišta plodna i pristupačna za obradu.

U geomorfološkom pogledu na teritoriji opštine se razlikuju sledeće celine: a) viša lesna zaravan raščlanjena rečicom Krivajom severno od Velikog bačkog kanala i b) niža lesna terasa južno od Velikog bačkog kanala. U pedološkom sastavu zemljišta preovladuju černozemi i livadske crnice i jedno je od najplodnijih u Evropi. Klima je umereno-kontinentalna sa izražena četiri godišnja doba. Površinske vode u opštini su: rečica Krivaja, Veliki bački kanal, Beljanska bara i druge manje bare. Sve vode se koriste za navodnjavanje, a Veliki bački kanal i za vodni saobraćaj. Odlike privrede opštine Srbobran proističu iz nekadašnjih i današnjih lizičko-geografskih i društveno-ekonomskihuslova. Zahvaljujući 26.621 hektaru poljoprivrednih površina, poljoprivreda je u opštini oduvek bila glavna grana privrede i bitno je uticala na vrstu i karakter zanatstva.

Na broj stanovnika u opštini Srbobran, bitnog uticaja su imali ratovi (smanjivao se natalitet a povećavao mortalitet stanovništva), kao i pogibije, migracije i epidemije zaraznih bolesti (kolera i trbušni tifus). U optini Srbobran je ostvaren mali porast stanovništva, znatno slabiji od porasta stanovništva u Vojvodini, a naročito od porasta u Bačkoj. U poslednja tri popisa posle rata, izražena je tendencija smanjenja stanovništva u opštini ukupno, i u sva tri naseljena mesta pojedinačno.

Srbobran, Turija i Nadalj su sve do polovine 18. veka označavani kao srpska naselja. Čak i posle kolonizacije Mađara, Nemaca i ostalih u bivšoj Austrougarskoj, apsolutnu većinu stanovništva su činili Srbi. Kolonizacijom stanovništva, većinom mađarske narodnosti, uglavnom je naseljavan Srbobran. Etnička struktura stanovništva u opštini Srbobran, zadržala se do današnjih dana s manjim odstupanjima, pošto naselja u opštini Srbobran nisu naseljavana kolonistima posle Drugog svetskog rata. Mileševo, naselje osnovano i izgrađeno posle Prvog svetskog rata, pripadalo je opštini Srbobran, ali je posle Drugog svetskog rata, kao naselje Radičević, pripojeno opštini Bečej.

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Sva tri naseljena mesta u opštini imaju većinsko srpsko stanovništvo.

Popis 2011.[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav prema popisu iz 2011.[3]
Srbi
  
10.709 65,63%
Mađari
  
3.387 20,76%
Romi
  
629 3,86%
Regionalno opredeljeni
  
447 2,74%
ostali
  
998 6,11%
neizjašnjeni
  
594 3,64%
ukupno: 16.317

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]