Osojane

Koordinate: 42° 43′ 06″ S; 20° 33′ 38″ I / 42.71846° S; 20.56053° I / 42.71846; 20.56053
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Osojane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPećki
OpštinaIstok
Stanovništvo
 — 2011.65
Geografske karakteristike
Koordinate42° 43′ 06″ S; 20° 33′ 38″ I / 42.71846° S; 20.56053° I / 42.71846; 20.56053
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina531 m
Osojane na karti Srbije
Osojane
Osojane
Osojane na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj38334
Pozivni broj+381 (0)39
Registarska oznakaPE

Osojane (alb. Osojan) je naseljeno mesto u Srbiji, u opštini Istok. Administrativno pripada Kosovu i Metohiji, odnosno Pećkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 65 stanovnika.[a]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo leži u istoimenoj dolini na nadmorskoj visini od 531 metra. To je staro srpsko selo 17 kilometara udaljeno od Istoka.[1] Nedaleko od sela se nalazi naselje Opraške.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se pominje se u Svetostefanskoj hrisovulji kralja Milutina izdatoj manastiru Banjskoj 1314–1316. godine. U selu je postojala Ivanja crkva još pre 1314, u povelji upisana kao granično mesto. U turskom popisu iz 1485. godine upisan je manastir sa crkvom Sv. Ivana (Jovana). U srpskom narodu se praznik sv. Jovana Letnjeg oduvek zove Ivanjdan. Smatra se da je crkva ili manastir bila na bregu, u starom srpskom groblju, među starim nadgrobnim krstačama i stoletnim dubovima. Druga crkva je nazvana Nikoljača i nalazila se u livadi na bregu. Treća je bila na mestu koje se zvalo Zvečan. U turskom popisu iz XVI veka upisan je manastir Sv. Nikole kod sela. U bečkom Državnom arhivu sačuvana je žalba igumana Pećke patrijaršije, na nemačkom jeziku o zločinima Arbanasa u Metohiji 1877. godine. Među ubijenim Srbima navedeno je i ime Vukadina Stevina iz Osojana. Hadži Serafim Ristić, arhimandrit Dečana, u svom poznatom Plaču Stare Srbije nabraja poimenice, kako oštećene Srbe, tako i imena zlikovaca i sela iz kojih potiču. "Knezu osojanskom oteše 300 ovaca, i tako redom seljacima Osojana: oteše novac, goveda, konje, volove, seno kolima oteraše, haljine u kući vatrom nagoreše, crkvu u prah i pepeo pretvoriše, časnu trpezu u dimnjake i druga nedostojna mesta uzidaše". Selo su Albanci leta 1999. godine, posle bombardovanja Srbije od strane NATO–a, popalili, opljačkali, seosku crkvu ponovljenim miniranjem do temelja razorili, a sve seljake proterali preko Mokre gore u Ibarski Kolašin i Srbiju.[2] Pre rata na Kosmetu, krajem 90-ih u ovoj mesnoj zajednici (Osojane i susedni zaseoci) živelo je 2.450 Srba. Za vreme rata selo je bilo spaljeno i napušteno, a već 2001. meštani su počeli da se vraćaju. Osojane su jedan od retkih primera uspešnog povratka Srba u Metohiju. Danas je broj stanovnika sela oko 350.[3][4] U naselju Opraške takođe ima Srba povratnika.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1981. godine mesto je bilo većinski naseljeno Srbima.

Etnički sastav prema popisu iz 1981.[6]
Srbi
  
603 95,9%
Crnogorci
  
23 3,7%
Ukupno: 629
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[7]
Srbi
  
61 93,8%
Bošnjaci
  
1 1,5%
ostali
  
2 3,1%
Ukupno: 65

Broj stanovnika na popisima:

Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 498
1953. 562
1961. 675
1971. 707
1981. 629
1991. 462

Privreda[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo se bavi prvenstveno poljoprivredom, dok se velikim šumskim površinama ne usuđuju da priđu iz straha za svoju bezvednost. Od manastira Dečani stanovnici dobijaju veliku pomoć u svim sferama života.[1]

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Osojanu se nalazi parohijski hram Svetog Arhanđela Gavrila, koji je posle dolaska međunarodnih snaga spaljen, kao i gotovo sva domaćinstva u Osojanu. Donacijom iz Grčke, je obnovljen[1] i osveštan u martu 2010. godine.[9]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U selu se nalazi i osnovna škola „Radoš Tošić“ sa oko 80 učenika. Zbog sve većeg broja dece u selu, grad Beograd je finansirao izgradnju obdaništa.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g RTS: Novi početak za Osojane, 13. 3. 2011, Pristupljeno 26. 1. 2013., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  2. ^ Ivanović, Milan (2013). Metohija:spomenici i razaranja. Novi Sad: Novi Sad:Prometej. str. 417.  COBISS.SR 278213639
  3. ^ Pouke: Proslavljena deveta godišnjica povratka prognanih Srba u Osojane, 9. 8. 2010.[mrtva veza], Pristupljeno 26. 1. 2013.
  4. ^ Osojane: Osamnaest godina od početka povratka raseljenih i izbeglih Srba
  5. ^ Zečević, D. (4. 4. 2022). „NA DEDOVINI SE NIKOGA NE BOJIM: Petko Miletić (56), jedini srpski povratnik u selu Opraške u Metohiji, veruje u opstanak u rodnom kraju”. Večernje novosti. Pristupljeno 8. 4. 2022. 
  6. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  7. ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
  8. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  9. ^ Opština Istok: Osveštenje crkve u Osojanu, Dragan Repanović, 27. 3. 2010. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. avgust 2011), Pristupljeno 26. 1. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]