Pređi na sadržaj

Ostaci zamka despota Stefana Lazarevića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostaci zamka Stefana Lazarevića

Ostaci zamka despota Stefana Lazarevića nalaze se u severozapadnom delu Gornjeg grada Beogradske tvrđave, a datiraju iz 15. veka.

Citadela ili unutrašnji grad nastala je prvobitno kao vizantijski kaštel u 12. veku. Ponovo je kompletno izgrađena za vreme despota Stefana Lazarevića 14041427. godine. Arheološkim istraživanjima koja su vršena sistematski do 1980. godine otkriveni su ostaci bedema s kulama, kaldrmisani prilaz zamku sa severoistočne strane, sa okruglim stubovima na koje se nekad oslanjao pokretni most.[1]

U ovom delu pronađeni su ostaci oružja, kamena đulad, ostaci keramike, novca i drugih predmeta iz Lazarevićevog i iz kasnijih vremena.[2] U austrijsko-turskim borbama krajem 17. veka veka zamak despota Stefana Lazarevića gotovo je u potpunosti uništen.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]