Ostaci srednjovekovne crkve u Ledincima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostaci srednjovekovne crkve
Opšte informacije
MestoStari Ledinci
OpštinaPetrovaradin
Država Srbija
Vrsta spomenikaNepokretno kulturno dobro
Vreme nastanka13. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Novi Sad

Ostaci srednjovekovne crkve nalaze se na severnim padinama Fruške gore, istočno od sela Stari Ledinci, u naselju Klisa. Predstavljaju nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da je crkva sagrađena verovatno u 13. veku. Iskopavanja u unutrašnjosti crkve nisu vršena, tako da nije moguće utvrditi tačnu visinu crkve. Crkva je razrušena i zapustela posle turskih osvajanja. Ostaci fresaka u unutrašnjosti crkve, su bili vidljivi početkom 20. veka. Danas tih ostataka više nema.

Postoji i mišljenje da su ovi ostaci pripadali danas nestalom manastiru posvećenom Svetom Savi (videti članak: Manastir Svetog Save (Fruška gora)), čiji je kult na Fruškoj gori bio veoma jak.[1]

Stanje lokaliteta[uredi | uredi izvor]

Ostaci se sastoje od male jednobrodne građevina, sa jednostavnim bačvastim svodom. Crkva je zidana je od lomljenog neobrađenog kamena u tehnici trpanca. Kasnije jeu istoj tehnici dograđen i zvonik crkve. Sondažna istraživanja koja su obavljena izvan oltarske apside i severnog zida crkve, ukazuju o naknadno prizidanim kontraforima, ali bez direktnog spajanja sa osnovnim zidovima hrama. Ostaci ležišta arhitravne grede se danas nalaze na visini od 2,06 m, a sudeći po površini okolnog terena, crkva, ili bar jedan njen deo, je mogla biti delimično ukopana u tlo. Nekoliko otkopanih grobova, verovatno monaških, koji su pronađeni nisu mogli dali pouzdane podatke za preciznije datovanje.[1]

Obnova crkve[uredi | uredi izvor]

Episkop sremski Vasilije proglasio je ostatke srednjovekovne crkve u Starim Ledincima za manastir Svetog Save (Manastir Savinac) i tako započeo obnovu ove crkve i manastira, 2017. godine. Od kako je za nastojateljicu vaspostavljene monaške obitelji postavljena Teodora Batinić, u okviru ovog manastira redovno se obavljaju sva tipikom propisana bogosluženja.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs pristupljeno 1.6. 2014. godine
  2. ^ „Eparhija sremska - manastir Savinac”. Pristupljeno 28. 11. 2023. 

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]