Ostrov (Rusija)

Koordinate: 57° 20′ 00″ S; 28° 21′ 00″ I / 57.333333° S; 28.35° I / 57.333333; 28.35
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ostrov
Ostrov

Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Pskovska oblast
RejonOstrovski rejon
Osnovanverovatno XIII vek
Status grada1341.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.20.773
Geografske karakteristike
Koordinate57° 20′ 00″ S; 28° 21′ 00″ I / 57.333333° S; 28.35° I / 57.333333; 28.35
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina60 m
Ostrov na karti Rusije
Ostrov
Ostrov
Ostrov na karti Rusije
Ostrov na karti Pskovske oblasti
Ostrov
Ostrov
Ostrov na karti Pskovske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj181350
Pozivni broj(+7) 81152
Registarska oznaka60
OKATO kod58 233 501
OKTMO kod58 633 101 001
Veb-sajt
ostrov.reg60.ru

Ostrov (rus. Остров) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom grada na zapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u zapadnom delu Pskovske oblasti i administrativno pripada Ostrovskom opštinskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. u gradu je živelo 20.773 stanovnika, i po broju stanovnika nalazi se na trećem mestu u oblasti, odmah posle Pskova i Velikih Luka.

Grad se razvio iz tvrđave koja se nalazila na malenom ostrvu u koritu Velikaje, te samo iime potiče od ruske reči za ostrvo остров.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Ostrov nalazi se u istočnom delu Pskovske oblasti, gotovo u samom središtu Ostrovskog rejona. Leži u centralnom delu Pskovske nizije, na nadmorskoj visini od oko 60 m. Kroz grad protiče reka Velikaja, najvažnija pritoka Pskovskog jezera. Grad se nalazi na oko 55 kilometara južnije od administrativnog centra oblasti grada Pskova.

Grad je železnicom povezan sa letonskim Rezekneom na zapadu, te sa Pskovom na severu. Kroz grad prolazi i deonica nacionalnog autoputa Sankt PeterburgVitepsk.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Polocka ulica u Ostrovu. Fotografija iz 1910. godine.

Iako tačan datum osnivanja Ostrova nije poznat, pretpostavlja se da je grad postojao još tokom XIII veka. Prvi pisani podaci o gradu datiraju iz jednog spisa iz 1341. godine u kojem se pominje odred vojske predvođen ostrovskim knjazom Vasilijem Onisimovičem, koji je došao u pomoć Pskovljanima u borbama protiv Livonaca.[1]

Grad se verovatno razvio iz utvrđenja koje je bilo sagrađeno na malenom ostrvu okruženom rekom Velikajom i njenim rukavcem Slobožihom. Tvrđava je sve do sredine XIV veka bila od drveta, a potom su drvene zidine zamenjene kamenim utvrđenjem sa 5 visokih tornjeva. U unutrašnjosti tvrđave je 1542. sagrađena kamena crkva posvećena Svetom Nikoli. Tokom celog srednjeg veka Ostrov je služio kao jedno od najvažnijih odbrambenih utvrđenja pskovske zemlje, i u tom periodu bio je česta meta napada spolja. Tokom Rusko-litvanskog rata (1500—1503), nakon duže opsade tokom 1501. godine livonska vojska uspela je na kratko da zauzme tvrđavu i da razori grad. U avgustu 1581. grad je zajedno sa tvrđavom potpuno uništen od strane poljskog kralja Stefana Batorija, a u granicama poljske države ostao je do marta 1582. kada je shodno odredbama Jam-zapoljskog mira vraćen Rusiji.

Nakon poljskog razaranja tokom Livonskog rata Ostrov biva napušten i u narednih vek i po gotovo nestaje sa političke mape tog vremena. Po okončanju Severnog rata početkom XVIII veka dolazi do obnove grada, kako u privrednom tako i u strateškom pogledu. Godine 1719. Ostrov postaje značajnim okružnim gradom u Pskovskoj provinciji, a od 1777. i u Pskovskoj guberniji. Prvi gradski grb zvanično je usvojen 28. maja 1781. godine. U istom periodu u gradu cveta trgovina, a posebno trgovina lanom i kožom.

Dana 28. januara 1860. otvorena je železnica koja je grad povezivala sa Pskovom na severu, a 8. novembra iste godine i deonica ka Dinaburgu.

Grad je bio pod nemačkom okupacijom tokom Drugog svetskog rata, od 7. jula 1941. do 17. jula 1944. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 21.668 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. grad imao 20.773 stanovnika.[2]

Kretanje broja stanovnika
1897.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2015.
6.30017.60322.57126.66728.842[3]25.078[4]21.668[5]20.773

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Город Остров: история, информация для путешественников. Врев.ру Архивирано на сајту Wayback Machine (22. октобар 2018)
  2. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2015 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. септембар 2015)
  3. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  5. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]