Otac Tangi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Otac Tangi 1887. Van Gog

Otac Tangi (fr. Père Tanguy) slika je naslikana 1887. godine, kada je Van Gog bio u Parizu. Naslikao je jednog Parižanina, trgovca slika i boja, koji je zbog svojih vrlina prozvan i Otac Tangi. Pravo ime mu je bilo Julijen Fransoa Tangi. Umetnici su ga doživljavali stvarno kao oca jer im je pomagao da prodaju svoje slike i bio jedan od prvih „art dilera” tada u to vreme. Veliki uticaj japanske umetnosti.

Šok Pariza[uredi | uredi izvor]

U Februaru 1886. godine Van Gog je došao u Pariz, otvoren za nova iskušenja. Mnogo se toga tada dešavalo u Parizu. Dolazak nove nauke, literature, muzike i umetnosti. Slikarstvo je u to doba cvetalo. Van Gog je tada po prvi put u svom životu video svet Manea, Gogena, Degasa i Sezana, impresionista, pointilista i simbolista. Veliki uticaj japanske umetnosti u to vreme. Došao je u Pariz da živi sa svojim bratom Teom. Bio je okružen avangardnim slikarima.

Svi ovi spoljašnji uticaji su ga oblikovali. Tokom te dve godine u Parizu, doživeo je potpunu metamorfozu kao slikar. U Holandiji je sebe nazivao „grubim psom”, dok je u Parizu sebe nazivao „pevajuća ptica”. Za razliku od prvih slika u Holandiji, koje su bile tmurne i beživotne, religiozne i bazirane na seoskom životu, u Parizu su bile preplavljene svežim i svetlim bojama. Ne može se reći da je Pariz promenio Van Goga, on je još u Holandiji imao to u sebi, samo ga je Pariz oslobodio. Oslobodio je njegov kreativni duh.

Analiza dela[uredi | uredi izvor]

Verzija pre Pariza
Portret i biografija

Julijan Fransoa (otac) Tangi je  rođen u Pledranu 1825. godine, a umro u Parizu 1894. godine. Portret naslikan u dubokim plavim i braon tonovima. Vinsent je naslikao trgovca u slikarskoj odeći, postavio ga je ispred živopisne pozadine, koja je naslikana po uzoru na japansku umetnost. Naslikana uljem na platnu. Japanski printovi su se prodavali u Tangijevoj radionici. On je pomagao nesnađenim slikarima, dok je njegova žena smatrala da oni njemu za te usluge duguju novac tj. dobra dela.

Njegov život i njegov entuzijazam  je učinio njegovu radnju jednom od  najpopularnijih u Parizu. Naplaćivao je slike tako što je u zamenu za sliku uzimao boje, a ne novac. On je bio trgovac umetničkih dela velikih slikara. Zbog toga je i dobio nadimak  otac, na francuskom. On je bio očinska figura mnogim slikarima. Delio je hranu i novac sa umetnicima i sa ponosom pokazivao njihove slike ljudima. Radnja je bila puna impresionističkih slika i bio je jedan od prvih trgovaca koji je prodavao Van Gogove slike. Ovaj čovek je zaista istinski obožavao umetnost i slikare. Njegova radionica je ubrzo postala mesto za umetnike u kojoj su se svako drugo veče vodile diskusije i debate.

Erupcija vulkana u pozadini slike predstavlja njegov buran bračni život. Jarke boje na slici prikazuju smene Van Gogovih emocija. Van Gog je svojim korišćenjem jarkih boja i eksperimentisanjem stvarao dubinu, harmoniju i balans na slici. Iznad Tangijeve kape je planina Fudži . Glumci iz Kabukija su ukrasili taj deo slike, tj. pozadinu trešnjinim cvetom. Gde se naravno opet vidi  uticaj Japana.

Japanske slike su pomogle Van Gogu da spozna spokoj. Kako bi prikazao spokoj na slici on slika Tangija smirenog. Van Gog je jednom prilikom rekao „Imati ovoliko spokoja je možda bolji lek protiv svih bolesti nego svi lekovi u apoteci!” Jedna simbolistkinja ga je uporedila sa Budom.[1]

Van Gog je naslikao čak tri portreta Oca Tangija. Prvi portret  na zimu 1886. godine koji je bio u braon tonovima sa malo crvene na njegovim usnama i zelene na prednjem delu lica. Spisateljica Viktorija Finlej je rekla da Tangi  na slici više liči na običnog radnika nego na ,,dilera" umetničkih dela.

Godine 1887., Van Gog slika još jedan portret, ali ovog puta u svetlijim tonovima i kontrastima crvene, narandžaste,zelene i plave. Godine 1890., umire Van Gog. Tangi četiri godine kasnije. Ćerka Julijana Tangija je  prodala portret svoga oca skulptoru Avgustu Rodinu, koji se danas nalazi u Muzeju Rodinu u Parizu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Portrait of Père Tanguy (na jeziku: engleski), 10. 08. 2018, Pristupljeno 11. 12. 2018 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • ,,De wereld van Van Gog" 1853-1890 door Robert Wallace en de redactie van TIME-LIFE BOEKEN

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]