Padež (Leskovac)

Koordinate: 42° 51′ 18″ S; 22° 01′ 37″ I / 42.8550° S; 22.0269° I / 42.8550; 22.0269
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Padež
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.25
Geografske karakteristike
Koordinate42° 51′ 18″ S; 22° 01′ 37″ I / 42.8550° S; 22.0269° I / 42.8550; 22.0269
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina703 m
Padež na karti Srbije
Padež
Padež
Padež na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Padež je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 25 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 58 stanovnika).

Ovde se nalazi Spomenik Padež-Slatina

Položaj sela[uredi | uredi izvor]

Naselje leži na vrlo nezgodnom položaju i njegovo stanovništvo je veoma siromašno. Selo je vezano za osobito strmu padinu između Kopašničke Reke sa zapada i Padeškog Potoka sa istoka. Visina sela kreće se od 700 do 800 metara. Okolna naselja su Nesvrta i Slatina.

Zemlje i šume[uredi | uredi izvor]

Pojedini krajevi atara oko sela nose ove nazive: Kukulje, Garine, Zmijarnik, Vojina Njiva, Golema Njiva, Hajdučka Čuka, Staro Gumno, Kruška, Guvnište, Leska, Pesina, Prisada, Poljane, Jezero, Teskoba, Vrpoljane, Samokovište, Đelin Breg, Pričje, Gorunovac, Stare Košare, Konopljište, Grašište, Kaluđerska Padina, Bukovje, Petrićeva Padina, Radlova Čuka, Klokočkarnica, Mladenov Kladenac, Kopotine, Tržica, Gradac i Ravan.

Tip sela[uredi | uredi izvor]

Padež je selo uglavnom zbijenog tipa. Podeljeno je na pet mahala koje nose nazive: Padinska, Sinadinovska, Milošajka, Dikinska i Belokamenska. Selo je 1961. godine imalo 35 domova.

Starine u selu[uredi | uredi izvor]

Potes Gradac leži zapadno od sela. Tamo je brdašce Kale. Na tom uzvišenju, po kazivanju meštana, poznaje se „jedan šanac“ i ima slabih ostataka od nekadašnjih zidova. Samokovište je sa donje strane sela u dolini Kopašničke Reke. Za vreme Turaka tamo se „radilo gvožđe“. Na Samokovištu sada se poznaje „zgurija“.

Postanak sela[uredi | uredi izvor]

Današnje selo osnovao je predak od koga potiču rodovi Sinadinovci, Stojankini i Dinkinci. To je bilo pre oko 130 godina. On se (predak) sa ukućanima doselio iz poznatog naselja Crne Trave u slivu Vlasine. Kuća osnivača sela nalazila se na potesu Ravan. Tu su se njegovi sinovi podelili i tako je taj deo naselja imao tri kuće. Stanovnici ovih kuća kasnije su promenili lokacije življenja gde su osnovali tri mahale: Sinadinovsku, Padinsku i Dinkinsku. Seoska slava je Spasovdan. Groblje je u samom naselju.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Padež živi 42 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (46,5 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 16 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,63.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 213
1953. 216
1961. 223
1971. 223
1981. 177
1991. 117 102
2002. 58 69
2011. 25
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
58 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 70-72 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]