Palata Hempton Kort

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Glavni ulaz u Palatu

Hempton Kort palata (engl. Hampton Court Palace) je nekadašnja kraljevska palata u londonskoj opštini Ričmond na Temzi. Nalazi se na samoj periferiji Londona, nedaleko od obale Temze. Poznata je i po svojim veličanstvenim baštama i lavirintu. Danas je otvorena za javnost i jedna je od najvećih londonskih turističkih atrakcija.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Počeci aktivnosti na imanju današnje palate su vezani za red hospitalaca. Međutim, Palata je počela da dobija današnji oblik tek kada je imanje došlo u posed nadbiskupa Jorka, Tomasa Vulsija. On je 1515. počeo izgradnju palate po uzoru na kardinalske palate u Italiji. Inicijalno zamisao je bila da palata ima strogu renesansnu geometriju sa pravougaonom simetrijom. Izgradnja prvobitne palate trajala je 7 godina. Nova palata izgrađena u renesansnom stilu bila je nadbiskupov dom do kraja 1529.

Međutim palatu je 1525. preuzeo tadašnji kralj Henri VIII, koji dodaje Veliku Dvoranu i Kraljevske teniske terene. Palata dobije pretežno tjudorski izgled.

Za vreme vladavine Meri II i njenog muža, veći deo Henrijeve palate biva zamenjen, delom i pod nadzorom najpoznatijeg britanskog arhitekte tadašnjice - Kristofera Rena. Posle smrti Meri II njen muž Vilijam gubi interesovanje za dalje unapređenje Palate, međutim, Vilijam je poginuo upravo na imanju Palate padnuvši sa konja.

Od tada Palata biva u velikoj meri zapuštena. Tek sa vladavinom Džordža II Palata biva ponovno renovirana prilikom čega je na kratko vreme bila intenzivno korišćena kao što je to nekad bio slučaj. Ipak, Džordž III i većina vladara posle njega je bila daleko zainteresovanija sa druga londonska kraljevska imanja, te je Palata ponovno bila zapuštena.

Palata je otvorena za javnost 1838. posle obnove pod vladavinom kraljice Viktorije. Poslednje veliko renoviranje palate je završeno 1995. a bilo je nužno zbog posledica većeg požara u Kraljevim odajama iz 1986.

Kula sa časovnikom na ulazu iz spoljšnjeg u unatrašnji krug Palate

Palata, iako nije najznačajnija od svih londonskih kraljevskih palata, imala je burnu istoriju. Džejms I je 1604. u Palati vodio pregovore sa puritancima čiji je neuspeh doveo do stvaranja Džejmsove verzije Biblije. Za vreme Građanskog rata, Čarls I je 1647. doveden u Palatu i zatočen od strane pobunjenika. Pobegao je nakon 3 meseca zatočeništva.

Postoje nepotvrđene glasine da je palata dom duha kraljice Džejn, majke Edvarda VI koja je umrla u palati posle porođaja. Postoje i špekulacije da je duh zapravo kraljica Katarina koja je u Palati uhapšena. 2003. godine pojavio se snimak kamera za prismotru na kojima je bila snimljena figura u dugom kaputu koja zatvara jedna vrata u delu koji je zatvoren za javnost. Ispostavilo se da je to ipak bio jedan od zaposlenih.

Palata danas[uredi | uredi izvor]

Palata je danas veoma popularno turističko odredište. Najveći deo je otvoren za javnost, uključujući i Kraljičine odaje. Palata je delimično pretvorena i u muzej koji oslikava njenu prošlost i prošlost Britanije pod Tjudorima uopšte.

Pogled na krilo Kristofera Rena iz bašti

Bašte su posebno interesantne. Postoje na imanju preko 500 godina. Uključuju i veliki središnji kanal koji je spojen sa Temzom. Protežu se na 60 jutara zemlje i dom su velikom šarenilu biljnih vrsta. U Palati se nalazi i pomenuti lavirint od živice. Nekada je bio daleko veći. Lavirint je relativno jednostavan i ima tek tri mesta na kojima se posetilac može izgubiti.

Palata je i mesto održavanja godišnje izložbe cveća. Otvorena je i za značajnije konferencije.

Letnje olimpijske igre 2012.[uredi | uredi izvor]

Tokom Letnjih olimpijskih igara 2012. ispred palate Hempton bila je startna pozicija za takmičenja u drumskom biciklizmu u trci na hronometar.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]