Džojstik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Delovi džojstika:
1. Ručka 2. Baza
3. Okidač
4. Dodatna dugmad
5. Autofire prekidač
6. Gas
7. Kapica
8. Usisni pikovi

Džojstik ili igračka palica je računarski ulazni uređaj koji se sastoji od ručke kojom se upravlja i koja prenosi svoj ugao nagnutosti računaru. Džojstici su uglavnom dvodimenzionalni i podešeni su tako da pokretanje ručke levo ili desno signalizira kretanje po iks osi, a naginjanje ručke napred (gore, od sebe) ili nazad (dole, ka sebi) signalizira pomeranje po ipsilon osi. Postoje i trodimenzionalni džojstici koji okretanjem ručke oko svoje ose šalju signal za treću osu.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Džojstici se uglavnom koriste za kontrolu u računarskim (video) igrama i uglavnom imaju jedno ili više dugmadi čije stanje (pritisnuto ili ne) računar može da pročita. Džojstici su bili jako popularni tokom 1990-ih godina.

Osim kao računarski dodatak, džojstici se koriste za kontrolisanje i pojedinih mašina kao što su kranovi, liftovi, dodatni uređaji na kamionima ili invalidska kolica sa samostalnim pogonom.

Analogni i digitalni džojstici[uredi | uredi izvor]

Postoje analogni i digitalni džojstici. Analogni džojstici prenose svoj tačan ugao nagnutosti i uglavnom koriste potenciometre. Digitalni džojstici daju samo postojanje ili nepostojanje nagnutosti u četiri pravca i njihove četiri dodatne kombinacije (npr. napred-desno) i uglavnom su se takvi džojstici koristili za video-igre. Digitalni džojstici koriste prekidače umesto potenciometara.

Povratni signal[uredi | uredi izvor]

Pojedini džojstici imaju i mogućnost povratnog signala (feedback). U skladu sa signalom računara džojstik može pružati otpor u kretanju ili može da vibrira.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]