Partizanska bolnica na Petrovoj gori

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Partizanska bolnica na Petrovoj gori (nazivana i Centralna partizanska bolnica na Petrovoj gori) je bila partizanska bolnica koja je postojala od septembra 1941. do maja 1945. godine na planini Petrovoj gori, na Kordunu u Hrvatskoj. Za zasluge u spasavanju i lečenju ranjenika i bolesnika, tokom Narodnooslobodilačkog rata, predsednik SFRJ Josip Broz Tito je 30. marta 1971. godine bolnicu odlikovao Ordenom narodnog heroja.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Ukazom predsednika SFRJ Josipa Broza Tita 30. marta 1971. za izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata Partizanska bolnica na Petrovoj gori odlikovana je Ordenom narodnog heroja.[1]

Spomen-kompleks Petrova Gora[uredi | uredi izvor]

Godine 1961, povodom dvadestogodišnjice ustanka i osnivanja bolnice, bolnica je u potpunosti rekonstruisana u šumskom predelu zvanom „Pišin gaj“, a 1981. godine na najvišem vrhu Petrove gore - Velikom Petrovcu je posavljen monumentalni spomenik rad Vojina Bakića, posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi i žrtvama fašističkog terora na Kordunu. Posle operacije „Oluja“ i zauzimanja Petrove gore, od strane hrvatske vojske, 1995. godine, spomenik je oštećen, a partizanska bolnica devastirana i opljačkana.

Na spomen-ploči postavljenoj na ulazak u bolnicu nalazi se natpis:

Zemunice u Petrovoj gori, ostaju svjedočanstva odlučnosti i vjere u pobjedu. Potresni svjedoci ljudskog dostojanstva i revolucionarnog humanizma. U ovim zemunicama skrivani su ranjeni borci i bolesnici, dok su fašističko-nacistički zločinci i njihovi pomagači haračili, palili i ubijali sve živo, neštedeći ni kosti mrtvaca. Bolesnici koji su umirali, pokopani su uz žive. Mrtvi i živi borili su se zajedno. U svakom ljudskom srcu na svakoj stopi zemlje, pod zemljom ili u zraku gori neuništivi plamen narodne revolucije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Službeni list SFRJ 4/72” (PDF). www.slvesnik.com.mk. 27. 1. 1972. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]