Paučinasta moždana opna

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Paučinasta moždana opna (lat. arachnoid mater) je jedna od tri moždane ovojnice, zaštitne membrane koje pokrivaju mozak i kičmenu moždinu. Derivat je ektoderma u embrionalnom razvoju.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Umeće se između dve druge moždane ovojnice, površnije i mnogo deblje tvrde moždane opne i dublje meke opne, od kojih je odvojena subarahnoidnim prostorom. Delikatni arahnoidni sloj nije pričvršćen za unutrašnju stranu dure, već uz nju i okružuje mozak i kičmenu moždinu. Ona ne oblaže mozak dole u ​​njegove brazde (nabore), kao i meka opna, sa izuzetkom uzdužne pukotine, koja deli levu i desnu moždanu hemisferu. Cerebrospinalna tečnost teče ispod arahnoida u subarahnoidnom prostoru, unutar mreže trabekula koja se proteže između arahnoida i meke opne. Paučinasta opna stvara arahnoidne čupice, male izbočine kroz dura mater u venske sinuse mozga, koje omogućavaju likvoru da izađe iz subarahnoinog prostora i uđe u krvotok.

Za razliku od dura mater, koja dobija bogato vaskularno snabdevanje iz brojnih arterija, arahnoidna mater i dublja pia mater su generalno nevaskularne.

Arahnoidna mater i dura mater su veoma blizu zajedno kroz lobanju i kičmeni kanal sve do S2, gde se dva sloja spajaju u jedan i završavaju u filum terminaleu, koji se vezuje za trtični kraj kičmenog kanala. U sendviču između dure i arahnoidne materije leže neke vene koje povezuju venski sistem mozga sa venskim sistemom u dura mater.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ ¨Microscopic Morphology and Histology of the Human Meninges¨. Mar2005. p22-34.