Pegaz (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pegaz
Sazvežđe
Pegaz
Latinsko imePegasus
SkraćenicaPeg
GenitivPegasi
SimbolizujePegaz
Rektascenzija23
Deklinacija+20[1]
Površina1121 sq. deg. (7)
Najsjajnija zvezdaEnif (ε Peg) (2,38m)
Meteorski rojeviPegazidi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −60°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u oktobru.

Sazvežđe Pegaz je jedno od 88 savremenih sazvežđa i jedno od 48 sazvežđa koje navodi Klaudije Ptolomej u svom Almagestu. Predstavlja krilatog konja iz grčke mitologije, i zajedno sa obližnjim sazvežđima Persej, Andromeda, Cefej i Kasiopeja deo je predstave mita o Perseju.[2]

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Najsjajnije zvezde Pegaza su nazvane najčešće u skladu sa položajem koji imaju na predstavi konja. Sva imena su arapskog porekla. Najsjajnija zvezda je Enif, ε Pegaza, a nema zvezde sa oznakom δ, jer je nakadašnja δ Pegaza — Alferac — po savremenoj klasifikaciji α Andromede.

Oznaka Ime Magnituda Spektralna klasa Značenje
           α Markab 2,49 B9 sedlo
           β Šiat 2,4 — 2,8 M2 noga
           γ Algenib 2,84 B2 pupak
           ε Enif 2,4 K2 nos
           ζ Homam 3,4 B8 čovek visokog duha
           η Matar 3,02 G2 kišna srećna zvezda
           θ Baham 3,5 A2 domaće životinje
           μ Sadalbari 3,6 M2 srećna zvezda užitka

Za osam zvezda koje pripadaju ovom sazvežđu se zna da imaju planete, a 51 Pegaza je prva zvezda nalik Suncu oko koje je detektovana ekstrasolarna planeta. IK Pegasi je najbliža zvezda kandidat za supernovu. Oko zvezde HD 209458 orbitira planeta HD 209458 b — prva ekstrasolarna planeta u čijoj je atmosferi detektovana vodena para.

Ostali objekti[uredi | uredi izvor]

Spiralna galaksija NGC 7331

Od Mesjeovih objakata u Pegazu se nalazi zbijeno zvezdano jato M15. NGC 7331 je spiralna galaksija udaljena 14,249 megaparseka od Sunčevog sistema.

U sazvežđu Pegaz se nalazi i Stefanov kvintet — grupa od pet galaksija, od čega su četiri gravitaciono povezane dok se peta samo prividno nalazi u istoj oblasti.

Prikaz[uredi | uredi izvor]

Prikaz sazvežđa Pegaza i Ždrebeta na nebu

Na noćnom nebu se lako uočava asterizam koji čine α, β i γ Pegaza i α Andromede (tzv. „veliki Pegazov kvadrat“). Strane kvadrata su dužine oko 10°. Dijagonalno od Alferaca počinje vrat Pegaza, koji se završava Enifom kao njuškom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pegasus, Constellation Boundary”. The Constellations. International Astronomical Union. Pristupljeno 13. 2. 2014. 
  2. ^ Thurston, Hugh (1996). Early Astronomy. Springer. str. 3. ISBN 978-0-387-94822-5. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]