Pedagoški fakultet Univerziteta u Novom Sadu

Koordinate: 45° 46′ 05″ S; 19° 07′ 10″ I / 45.7681809° S; 19.1194646° I / 45.7681809; 19.1194646
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pedagoški fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Zgrada u Somboru
Tipdržavni
Osnivanje15. novembar 1778. god.; pre 245 godina (1778-11-15)
AfilijacijaUniverzitet u Novom Sadu
DekanSaša Marković
LokacijaSombor, Srbija
45° 46′ 05″ S; 19° 07′ 10″ I / 45.7681809° S; 19.1194646° I / 45.7681809; 19.1194646
ČasopisNorma
Veb-sajtwww.pef.uns.ac.rs

Pedagoški fakultet je visokoškolska ustanova u sastavu Univerziteta u Novom Sadu. Nalazi se u Somboru, a aktuelni dekan je Saša Marković. Dan Fakulteta je 15. novembar, kada je 1778. godine osnovana Srpska učiteljska škola Preparandija.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Pojava građanskog staleža u Somboru doprinela je da se u ovom gradu razvije, relativno rano, širok sistem obrazovanja i raznovrstan kulturni život. Zabeleženo je da je Sombor 1717. godine dobio prvu osnovnu školu na srpskom jeziku, a samo pet godina kasnije i na mađarskom. Godine 1759. osnovana je prva škola srednjoškolskog tipa, a 1763. godine otvorena je i »Gramatikalna škola«. Najznačajnija godina za školstvo u Somboru bila je 1778. u kojoj je Avram Mrazović, nadzornik srpskih škola u južnoj Ugarskoj, otvorio »Normu«, prvu školu za obrazovanje učitelja, preteču slavne somborske »Preparandije« — današnjeg Pedagošgog fakulteta.

Svedočanstvo o sposobnosti za učiteljicu Srpske učiteljske škole u Somboru (1899)

Sentandreja je, posle Sombora, u srpskoj kulturnoj istoriji i prosvetnoj povesnici grad od posebnog značaja. U njoj je 1812. godine učinjen sledeći korak u modernizovanju srpskih učitelja, kada je Uroš Stefan Nestorović, filozof i pravnik, rođen u Budimu, osnovao prvu srpsku učiteljsku školu, čiji nam je zvaničan naziv Kraljevski pedagogijum naroda ilirskog ostao u spisima tadašnje državne administracije. Nestorović je postavljen da izvrši reformu pravoslavnih škola u carevini. Već 1815. škola je produžena na dve godine da bi 1816. bila preseljena u Sombor. Godine 1895. biva sagrađena zgrada Preparandije u kojoj se odvijala nastava sve do 1948. godine. Potom do 1963. zdanje biva korišteno kaop vežbaonica učiteljske škole.

Zgrada u kojoj se danas nalazi Pedagoški fakultet je izgrađena 1963. godine kao „škola sa vežbaonicom i domom učenika“. Učiteljska škola je postojala sve do 1973. kada je prerasla u Pedagošku akademiju a 1993. je iz Pedagoške akademije stvoren Učiteljski fakultet. Od 1973 do 1993 fakultet je nosio ime Žarka Zrenjanina.

Godine 2006. dolazi do izmene Statuta fakulteta te usled uvođenja novih smerova Učiteljski fakultet postaje Pedagoški. Somborska učiteljska škola, za 230 godina svoga potojanja, dala je svim krajevima srpskohrvatskog jezičkog područja hiljade sposobnih učitelja, a njeni profesori bili su autori niza udžbenika, od prvih bukvara do savremenih udžbenika pedagogike. Iz redova svršenih učenika ove škole izrastao je niz naših velikana kao što su pedagozi: dr. Paja Radosavljević, Vojislav Bakić, Petar Despotović; književnici: Mita Kalić, Mita Petrović, Isidora Sekulić, Jovan Dučić i drugi; kompozitori Josif Marinković i Petar Konjović, slikar Ivan Radović i niz drugih naučnih, kulturnih i javnih radnika.

Biblioteka[uredi | uredi izvor]

Biblioteka Pedagoškog fakulteta po starosti je treća školska biblioteka u Srba (iza dve karlovačke škole – Gimnazije i Bogoslovije) i osnovana je, carskim dekretom, u sklopu somborske Preparandije 1817. godine. Sačuvani su i najraniji popisi bibliotečkog fonda iz 1832. i 1848. godine. Danas ova biblioteka ima bogat fond rariteta (stare srpske knjige objavljene do 1868. godine), u kojem se nalazi 521 štampana, kao i nekoliko rukopisnih knjiga, na crkvenoslovenskom, slavenoserbskom i srpskom jeziku. U fondu stare i retke knjige nalazi se 1729 knjiga na srpskom (štampanih između 1868. i 1920), kao i 125 naslova časopisa (504 godišta ili 4863 sveske). U istom fondu nalaze se i 1084 knjige na nemačkom jeziku (od kojih je najstarija iz 1746), 148 knjiga na mađarskom (najstarija iz 1779), 118 knjiga na ruskom (najstarija iz 1730), 61 knjiga na latinskom (najstarija iz 1708), 22 knjige na francuskom (najstarija iz 1694, ujedno najstarija knjiga u biblioteci), 10 knjiga na češkom i slovačkom (najstarija iz 1842), četiri knjige na grčkom (najstarija iz 1765), tri na bugarskom (najstarija iz 1843), dve na italijanskom (starija je iz 1795) i dve na rumunskom jeziku (starija je iz 1818. godine). Deo najdragocenijih izdanja konzerviran je pre nekoliko godina u Biblioteci Matice srpske u Novom Sadu.

Studentski dom[uredi | uredi izvor]

Studentski dom

Povodom proslave 230 godina obrazovanja učitelja Srba i začetka visokog obrazovanja u Vojvodini, otvoren je novi studenski dom. Dom je izgrađen sredstvima pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja i nalazi se pored Pedagoškog fakulteta. Kapacitet doma je 143 studenta, ima 78 dvokrevetnih soba, menzu, kuhinju, biblioteku, sale za hobi i druženje. Svaka soba ima priključak za kablovsku televiziju a svaki stanar poseban priključak za internet. Prvi studenti smešteni su u drugom semestru školske 2008/2009. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]